Balazs Bekeffy, OTP banka: Usmjereni smo na ravnomjeran razvoj po Hrvatskoj, pratimo mogućnost akvizicija

OTP Banka je četvrta najveća hrvatska banka čiji je udio u ukupnoj imovini bankovnog sustava na kraju rujna prošle godine bio 10,5 posto. Veće udjele imaju tek Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Erste&Steiermaerkische banka.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), OTP je u prvih devet mjeseci u Hrvatskoj ostvario dobit od 96,9 milijuna eura.

Informacije o događanjima i kretanjima u domaćem bankovnom sustavu uvijek su zanimljiva tema s obzirom da on, iz kuta gledanja tvrtki, predstavlja financijski krvotok gospodarstva, a iz kuta gledanja građana u fokusu su obično kamatne stope na kredite i iznosi naknada.

O tome kako vidi situaciju i perspektive daljnjeg razvoja hrvatskog bankovnog sustava za Financije.hr govorio je predsjednik uprave OTP banke Hrvatska Balazs Bekeffy koji već dugo godina živi u Hrvatskoj i dobro poznaje ovdašnju gospodarsku i financijsku scenu.

Koliko je, po vašoj ocjeni, zasićeno hrvatsko bankovno tržište? Mislite li da ima još prostora za konsolidaciju ili je broj od 20 banaka optimalan s obzirom na snagu hrvatskog gospodarstva?

Hrvatsko bankovno tržište je već sada iznimno koncentrirano, vodećih šest banaka drži 91 posto aktive, a prvih 10 čak 97 posto. No, bez obzira na to pričamo o gospodarstvu u uzletu gdje određena ograničena tržišna konsolidacija ne bi trebala biti isključena. U teoriji veliki broj banaka na malom tržištu može dovesti do benefita za korisnike usluga, ali istovremeno može voditi i ka rizičnijem i netržišnom ponašanju određenih sudionika ili gubitka stabilnosti u slučaju manjih sudionika kao što je bio slučaj krajem prošlog stoljeća.

OTP je četvrta najveća hrvatska banka po udjelu u ukupnoj imovini. Možete li dalje rasti i kako? Jesu li opcija akvizicije ili samo organski rast?

Promatrajući rast našeg kreditnog portfelja u oba segmenta, stanovništvu i gospodarstvu, naši tržišni udjeli su značajno veći od istog u ukupnoj imovini i s našeg aspekta predstavljaju realniju mjeru našeg tržišnog položaja. Pri tome, na ovako saturiranom tržištu organski rast ima svoje granice iznad kojih bez akvizicija nekad nije ni ekonomski racionalno stremiti. Stoga ćemo, kao i uvijek do sada, analizirati mogućnosti akvizicije.

Gdje je u Hrvatskoj najviše aktivna OTP banka? Je li to Dalmacija ili Zagreb, odnosno kakva je regionalna rasprostranjenost u tom smislu?

OTP banka je prisutna na području cijele Hrvatske i ima razvijenu poslovnu mrežu u svim ključnim regijama. Naše aktivnosti nisu koncentrirane na jedno područje, već su usmjerene na ravnomjernu prisutnost, od istočne i središnje Hrvatske preko Zagreba kao najvećeg poslovnog i financijskog središta do obalnih regija. Posebno nam je važno da smo aktivni u lokalnim zajednicama u kojima poslujemo, ne samo kroz bankarske usluge već i kroz društveno odgovorno poslovanje. Kroz suradnju s brojnim udrugama, obrazovnim i humanitarnim institucijama te podršku projektima koji odgovaraju konkretnim potrebama lokalne sredine, od financijske pismenosti i obrazovanja mladih do socijalne uključenosti i održivog razvoja, nastojimo dati dugoročan doprinos zajednicama u kojima djelujemo. Takav pristup omogućuje nam da djelujemo kao nacionalna banka s razvijenim razumijevanjem regionalnih specifičnosti i jasnom dugoročnom usmjerenošću na održivi razvoj.

Je li za daljnji rast poslovanja u Dalmaciji problem to što je dalmatinsko gospodarstvo prilično jednoobrazno i oslanja se uglavnom na turizam i trgovinu? Koči li ili ograničava li to opcije rasta za samu banku?

Naš tržišni udio u Dalmaciji je dominantan i svakako ćemo se i u godinama koje slijede nastaviti truditi kako bi opravdali povjerenje postojećih klijenata, a i privukli nove. Istovremeno, jasna je naša pozicija nacionalne banke s jakom prisutnošću u našem glavnom gradu, gdje želimo i dalje značajnije rasti, kao i u svim ostalim hrvatskim regijama. Govoreći o dalmatinskom gospodarstvu, istina je da su turizam i trgovina dominantni, no ne bih isključio i golemi potencijal te regije u proizvodnji energije, pogotovo iz obnovljivih izvora, stanogradnji, kao i rastuću i vrlo kvalitetnu IT scenu. Oni svi zajedno mogu pomoći u ravnomjernijem razvoju kako na području Dalmacije, tako i u  svim ostalim dijelovima zemlje.  

Jesu li, po vašoj ocjeni, bankovne naknade u Hrvatskoj visoke ili primjerene? Koji su argumenti i kako vidite razvoj situacije s naknadama u 2026. godini?

Bankovne naknade u Hrvatskoj sagledavamo u širem kontekstu tržišnih, regulatornih i troškovnih okolnosti. U OTP banci visini naknada pristupamo vrlo oprezno te ih definiramo kroz jasno propisani okvir, uzimajući u obzir vrijednost usluga koje klijenti dobivaju, tržišne uvjete i regulatorne zahtjeve uz njihovu kontinuiranu procjenu. Krajem prosinca 2024. banka je, u skladu s regulatornim obvezama, uspostavila detaljan sustav određivanja naknada i kriterije za njihove izmjene. Iako je to jasno navedeno i regulator također očekuje da bi naknade trebale biti u visokoj korelaciji s troškovima banke, one ipak mogu uključivati i niz drugih relevantnih čimbenika. Mnoge naše naknade trenutačno su ispod razine koju bi definirali troškovi, stoga ni rezultat tržišne konkurencije ne bi trebalo isključiti iz jednadžbe.

Kada uzmemo u obzir visoku razinu naknada, nedavno istraživanje koje je provela jedna od tvrtki iz skupine ‘velike četvorke’ pokazalo je da prosječna mjesečna naknada za vođenje računa zajedno s mobilnom bankarstvom u Hrvatskoj iznosi 2,97 eura, u Mađarskoj 3,07 eura, u Sloveniji 3,31 eura, u Slovačkoj 6,67 eura, u Austriji 4,49 eura, a u Italiji 8,79 eura. O cijenama se svakako može raspravljati, no usporedba jasno pokazuje da opći dojam i međunarodna usporedba nisu u korelaciji. Istodobno, te zemlje nemaju jednako stroga regulatorna ili cjenovna ograničenja kakva postoje u hrvatskom bankarskom sektoru.

Kako vidite kretanje kamatnih stopa na kredite i štednju u 2026.?

Kretanje kamatnih stopa ovisi o mnogo faktora pri čemu konkurencija igra veliku ulogu, ali najbitnija je osnovica odnosno kretanje referentne stope Europske središnje banke (ESB) koja spuštanjem ili podizanjem iste ili daje dodatnu podršku gospodarstvu u vidu jeftinijeg zaduživanja ili pak posredno smanjuje kreditnu aktivnost poskupljujući kredite u namjeri da obuzda inflaciju. Naći pravi balans između postizanja ta dva cilja u zadnje vrijeme je bilo jako kompleksno zbog različitih tendencija rasta bruto društvenog proizvoda i stope inflacije u državama monetarne unije.

Rezultat tog rada je smanjenje referentne stope za dva postotna boda u proteklom razdoblju na današnjih dva posto. Sukladno tekućim gospodarskim i inflatornim trendovima u zemljama članicama eurozone realna očekivanja su da referentna stopa ostane nepromijenjena kroz veliki dio 2026., a samim time i troškovi zaduživanja na našem tržištu bi trebali ostati poprilično stabilni. Nikako ne očekujem rast.   

Koji segment kreditiranja vidite najperspektivnijim u dogledno vrijeme i zašto?

I dalje ostajemo fokusirani na praćenje potreba svih segmenata društva i ekonomije iako je realno očekivati određena usporavanja u stopama rasta stambenih kredita uslijed trendova na tržištu nekretnina i prošlogodišnjih regulatornih izmjena kojima se smanjio prostor zaduživanja za građane. U dijelu gospodarstva vjerujemo u nastavak rasta investicija u turizmu, stanogradnji, ali i u procesnim industrijama, osobito visoko-tehnološkim i izvozno orijentiranim, te neosporno u području energetike s naglaskom na zelene projekte. Trudit ćemo se pružiti pravovremenu i kvalitetnu podršku u financiranju takvih projekata.

Kako doživljavate konkurenciju fintech tvrtki? Mislite li da to ugrožava ili može ugroziti uspješnost poslovanja banaka? Je li možda u Hrvatskoj ta vrsta konkurencije zanemariva, odnosno tek u povojima?

Fintech kompanije u pravilu ciljaju određenu nišu i taj proizvod ili uslugu, u smislu funkcionalnosti, dovode praktički do savršenstva. Banke ne mogu parirati toj razini inovativnosti, a osobito brzini realizacije. S druge strane, banke imaju svoje prednosti u vidu procedura, regulative i velikoj bazi klijenata. Kada pogledamo prednosti s jedne i druge strane jednostavan je zaključak da je suradnja najbolji mogući izbor za obje strane, a najviše od takve suradnje profitiraju krajnji korisnici. Mi smo u OTP banci prepoznali benefite suradnje s fintech kompanijama i dosadašnja iskustva su i više nego pozitivna.

Smatrate li da je digitalni euro dobra ideja ili ne? Zašto?

Ovo pitanje u medijskom prostoru izaziva jako puno rasprava i kontroverzi koje neće tako brzo prestati. Jasna je namjera regulatora da se napravi digitalni iskorak, umanji ovisnost o kartičnim i mahom neeuropskim kućama te da se smanji uporaba gotovine. Na drugoj pak strani jako puno je onih koji imaju upitnike vezane za zaštitu privatnosti i prava raspolaganja vlastitim novcem u formi u kojoj žele. Treba analizirati i implikacije implementacije na cjelokupni financijski sustav. Uglavnom pozdravljamo napredak i inovativnost, no tek kad se u ovoj godini, sukladno najavama, donese uredba o uvođenju digitalnog eura i bude poznato više detalja bit će lakše donijeti konačan sud o ovom iskoraku.