Država do kraja 2030. planira izgraditi oko 9.000 stanova za prodaju i najam, što uključuje izgradnju stambenih naselja u većim gradovima, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
On je na konferenciji za medije u Ministarstvu podsjetio da je Vlada Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine donijela u ožujku, pri čemu bi do kraja godine, nada se, trebao biti donesen cijeli zakonodavni paket nužan za njegovu punu provedbu.
Tako bi do kraja kolovoza u javno savjetovanje trebao ići novi Zakon o priuštivom stanovanju i na snagu stupiti do kraja godine, pri čemu Bačić naglašava da je to temeljni zakon nacionalne stambene strategije. On bi, dakle, građanima trebao omogućiti priuštivije stanovanje, gradit će se nova stambena naselja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, pa tako i u većim gradovima kao što su Zagreb, Osijek i Split. Bačić je spomenuo i Dubrovnik, rekavši da on predstavlja izazov s obzirom na cijene zemljišta, jer ni Grad ni država nemaju adekvatna zemljišta u svome vlasništvu.
To će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), pri čemu bi 50 posto stanova bilo na prodaju, a 50 posto za priuštivi najam. U idućoj godini se od lokalnih jedinica očekuje da donesu svoje programe stanovanja, čime bi se očitovali o svojim potrebama i potencijalnim lokacijama građenja. Ministar se osvrnuo i na program društveno poticane stanogradnje (POS), putem kojeg je u protekle 23 godine izgrađeno 9.126 stanova, od čega u prošlog godini 169, što je pad u odnosu na 300 izgrađenih u 2023. godini.
Razlog padu su bile i cijene, pa je tako dolazilo do obustavljanja nekih postupaka javne nabave jer su potencijalni izvođači radova nudili cijene više od zakonom propisanih. Tako je nedavno došlo do zakonskih izmjena pa nova etalonska cijena građenja iznosi 1.315 eura po kvadratu s PDV-om, a maksimalna prodajna cijena stana 2.104 eura po metru kvadratnom. Kada je riječ o programu priuštivog najma, koji bi trebao biti upućen idući tjedan u proceduru javnog savjetovanja, cilj mu je aktivirati već broj stanova, državnih i privatnih, za priuštivi, dugoročni najam. Program će provoditi APN putem javnog poziva za vlasnike i najmoprimce, a vlasnici će moći prijaviti stambene jedinice koje su prazne više od dvije godine.
Za to će im se dvokratno isplatiti naknada u visini lokalne medijalne cijene najma, pri čemu će APN preuzeti sve odnose s najmoprimcima, to jest podstanarima. Prva rata, u iznosu od 60 posto, isplaćuje se odmah po potpisivanju ugovora i predaje nekretnine APN-u, a druga rata nakon polovice ugovorenog najma. Tako primjerice za stan od 65 kvadrata u Zagrebu koji bi bio dan u najam na šest godina, vlasnik bi ukupno mogao dobiti 50.000 eura, od čega 31.000 tisuću odmah, a ostatak nakon tri godine. Najmoprimci koji ostvare pravo na priuštivi najam plaćat će APN-u cijenu najamnine, ovisno o svojim prihodima. U natjecanju za dobivanje stana, bodovat će se na temelju različitih socijalnih, ekonomskih i obiteljskih okolnosti, kao što je i spomenuta visina prihoda, mjesto prebivališta, broj članova kućanstva, dob, stupanj obrazovanja itd.
Razlika između priuštive najamnine i lokalne medijalne cijene najma podmirivat će se iz državnog proračuna, prenosi Hina. Prema procjenama, u Hrvatskoj je oko 600.000 praznih stambenih nekretnina. Kada je riječ o praznim državnim stanovima, oni se uređuju i poslužit će i za stambeno zbrinjavanje zaštićenih najmoprimaca.
Ministar je podsjetio i da je lani donesen Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojem je cilj bio i postrožiti kratkoročni najam stanova, a po podacima Porezne uprave, zaključno do 15. ožujka, registriran je značajan porast broja stanova u dugoročnom najmu, za oko 5.000. To je na tragu cilja koji se želio postići zakonodavnim izmjenama, rekao je Bačić.
Tu je i Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, upućen u saborsku proceduru, koji uključuje program izgradnje i obnove stambenih jedinica za stambeno zbrinjavanje mladih. Tako se u 50 jedinica lokalne samouprave planira izgraditi 50 višestambenih zgrada s 363 stana, dok se u 11 jedinica planira izgradnja stambenih naselja s obiteljskim kućama, njih ukupno 130. Za to sve je osigurano oko 113 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Na konferenciji za medije je bilo riječi i o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine za građane do 45 godina starosti, što uključuje povrat 50 posto PDV-a za kupnju novogradnje i povrat poreza na promet nekretninama za kupnju starogradnje. APN je od 5. lipnja zaprimio 1.130 zahtjeva, zasad ih je obradio 713, a prihvatio 503, od čega ih se 223 odnosi na novogradnju, a 280 na starogradnju. Zatražena je dopuna za 140 zahtjeva, a odbijeno ih je 69. Ukupan iznos odobrenih potpora trenutačno doseže 4,2 milijuna eura, prosječna potpora na razini RH iznosi 8.500 eura, pri čemu je najniža potpora 838, a najviša 26.876 eura.
Pritom, razlozi odbijanja su i u tome što površina nekretnine premašuje zakonom određenu, sukladno broju članova kućanstva, kao i u cijenama kvadrata koje su više od gornje granice dopuštene prosječne cijene. Podsjetimo, prosječne cijene kvadrata za pojedinu lokalnu jedinicu je utvrđivao zagrebački Ekonomski institut na temelju prošlogodišnjih kupoprodajnih transakcija stambenih nekretnina. Pritom stvarna kupoprodajna cijena nekretnine za koju se traži povrat PDV-a može biti veća za 50 posto od utvrđene prosječne cijene za pojedinu lokalnu jedinicu.
Bačić je istaknuo da je zbog previsoke cijene odbijeno tek 2,8 posto zahtjeva, dok su cijene u pristiglim kupoprodajnim ugovorima u većini slučajeva oko razine prosjeka, pa stoga smatra da je mjera prilično pogođena. Oko 53 posto odobrenih zahtjeva odnosi se na Grad Zagreb, u Zagrebačkoj županiji ih je 8,5 posto, Primorsko-goranskoj 8,6 posto, Splitsko-dalmatinskoj 7,65 posto, a Osječko-baranjskoj 2,9 posto. U ostalima županijama je to manje od dva posto, a u dobrom dijelu županija i manje od jedan posto.
Pročitajte još:
Od oko 700 obrađenih zahtjeva, prosječna ugovorena cijena kvadrata na razini cijele zemlje iznosi 2.330 eura bez PDV-a. Po visini cijene prednjači Dubrovnik s 3.800 eura, Split je drugi s 3.370 eura, slijedi Rijeka s 2.640 eura, dok prosječna cijena kupljenih kvadrata za koje se zahtijeva povrat poreza u Zagrebu trenutačno iznosi 2.515 eura. Bačić je naglasio i da, iako 700 kupoprodaja možda nije dovoljno velik uzorak, rast cijena nekretnina u 2025. trenutačno iznosi oko tri posto u odnosu na lani. Stoga, ustvrdio je da ovi podaci pokazuju usporavanje rasta cijena stambenih nekretnina.
Odgovorio je i na pitanje novinarke oko Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (GUP), podsjetivši kako je Ministarstvo prije otprilike 15 dana zatražilo potpuno usklađenje s mišljenjem iz ožujka. U tom vremenu je održano niz sastanaka s predstavnicima Grada Zagreba, tako da je Grad ispunio sve zahtjeve koje su postavili njegovo i druga ministarstva. Istaknuo je da se odobrenje može očekivati uskoro.
