AZTN: Uvoz više utjecao na rast cijena hrane od domaće proizvodnje

Uvoz hrane je bio značajniji generator rasta cijena od domaće proizvodnje, pokazuje istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koje je obuhvatilo razdoblje od siječnja 2022. do srpnja prošle godine.

AZTN napominje da rast cijena hrane i proizvoda široke potrošnje nije moguće pripisati pojedinom sudioniku u lancu opskrbe.

Također se u objavi te agencije ističe da je cilj istraživanja bio utvrditi činjenice i okolnosti koje se odnose na financijske i komercijalne uvjete poslovanja, načine formiranja cijena, modele ugovaranja i ostale elemente poslovne suradnje između trgovaca i dobavljača radi boljeg razumijevanja tržišnih mehanizama u vertikalnom lancu opskrbe hranom. 

Podaci i očitovanja su prikupljeni putem upitnika poslanog poduzetnicima, a bilo je u istraživanje uključeno 49 trgovaca i 23 dobavljača. Među dobavljačima 16 su proizvođači i ostalo distributeri.

Istraživanje je obuhvatilo osam kategorija roba, a to su meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, pekarski proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, svježe voće i povrće, bezalkoholna pića i vode, konditorski proizvodi te osnovni prehrambeni proizvodi kao što su brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i slično.

Rezultati pokazuju da su dobavljači i osobito distributeri bitno češće mijenjali cjenike u odnosu na proizvođače, pa se dinamika promjena veleprodajnih cijena odražavala i na rast maloprodajnih cijena.

Prema podacima Eurostata, od siječnja 2022. do srpnja 2024. cijene hrane u Hrvatskoj porasle su 26,1 posto, a prosjek Europske unije (EU) je 24,3 posto.

Proizvođačke cijene u Hrvatskoj u tom su razdoblju narasle za 18,5 posto dok je u EU rast bio 21,3 posto.

“Indeks uvoznih cijena za Hrvatsku iznosio je 26,3 posto što upućuje da je uvozna komponenta bila značajniji generator porasta cijena od domaće proizvodnje”, naveo je AZTN.

AZTN pojašnjava da dobavljači samostalno formiraju veleprodajne cijene, a cjenici se najčešće mijenjaju uz prethodnu najavu od 15 do 60 dana. Najčešće je to 30 dana. Trgovci samostalno donose odluke o maloprodajnim cijenama i u to ne uključuju dobavljače iako dobavljači mogu predložiti akcijske cijene.

Većina trgovaca je rekla da samostalno određuju trgovačke marže na temelju tržišnih uvjeta, ciljane profitabilnosti i konkurentskih cijena.

Neki su trgovci istaknuli praksu potencijalne vezane prodaje od dobavljača, odnosno uvjetovane kupnje više proizvoda istodobno, i AZTN je najavio da će to dodatno ispitati. Neki manji regionalni trgovci su se požalili i na slabiju poziciju te pritiske u odnosu na uvjete nabave.

Istraživanje pokazuje da proizvođači kao razloge povećanja cijena pretežito navode rast cijena sirovina i energenata, a distributeri promjene nabavnih cijena od proizvođača i/ili njihovih dobavljača, kažu iz AZTN-a.

AZTN je zaključio da nije bilo strukturnih problema tržišnog natjecanja u smislu zabranjenih sporazuma među sudionicima na tržištu. 

“U konačnici, nije moguće jednoznačno pripisati odgovornost za rast cijena pojedinom dioniku u lancu opskrbe. No, dostupni podaci ukazuju kako uvozna komponenta i cijene iz međunarodnih lanaca opskrbe imaju značajnu ulogu u cjelokupnom rastu cijena hrane i proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj”, ustvrdili su iz AZTN-a.