Nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću i zabrinjavajućeg zaokreta u američkoj vanjskoj politici u kojoj sigurnost Europe više nije prioritet – a potencijalna aneksija dojučerašnjeg saveznika Kanade jest – mnogi se pitaju kakva je budućnost NATO saveza i europske vojne politike.
Prije desetak dana lideri najvećih europskih država sastali su se u Parizu, u trenutku kojeg je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen opisala kao “prekretnicu za sigurnost Europe”, na kojem se razgovaralo o većim europskim izdvajanjima za vojsku – i to ne samo radi slanja vojne pomoći u Ukrajinu, već i dugoročno, za obranu europskih država.
Početkom ovog tjedna, a osobito nakon signala iz Pariza i Njemačke, gdje je izgledni budući kancelar i lider konzervativne stranke CDU najavio borbu za “neovisnost od SAD-a”, stižu i konkretnije najave o većim izdvajanjima.
Britanski premijer Keir Starmer je u utorak najavio povećanje proračuna za obranu sa 2.3 posto na 2.5 posto BDP-a do 2027. godine, što u prijevodu znači da će u 2026. i 2027. Velika Britanija u te svrhe potrošiti 13,4 milijardi funti (16 milijardi eura) više nego što je bilo planirano. Francuski predsjednik Emmanuel Macron također najavljuje drastično povećanje izdvajanja za obranu, koje trenutno iznosi 2,1 posto BDP-a. Po nekim procjenama taj iznos mogao bi se i više nego udvostručiti, do 5 posto BDP-a.
Tu su i europske institucije, poput Europske investicijske banke (EIB), koja bi ove godine trebala povećati kreditiranjeza obrambene projekte sa 1 milijarde eura na 2 milijarde eura, dok sama Europska unija procjenjuje da će za razvoj europskog vojnog sektora biti potrebno oko 500 milijardi eura u narednih 10 godina.
Uslijed svih tih vijesti ne iznenađuje da su početkom ovog tjedna dionice velikih europskih konglomerata iz vojne industrije nastavile s rastom. Dionice njemačke kompanije Rheinmetall, koja proizvodi oklopna vozila od početka godine su narasle 57 posto, britanske kompanije BAE Systems za 17 posto, francuskog koncerna Thales 37 posto, i talijanskog konglomerata Leonardo za 41 posto.
Izgledno je da će u tom kontekstu u narednim godinama biti daleko više političkog sluha glede izdvajanja za vojnu industriju i obranu.
No, gdje je u tome hrvatska vojna industrija, i mogu li hrvatske tvrtke iskoristiti tu priliku za proširenje suradnje sa stranim partnerima?
Po podacima HGK poslovima iz područja obrambene industrije bavi se stotinjak poslovnih subjekata, a procjenjuje se da broj direktno zaposlenih u toj branši iznosi više od tri tisuće, koji ostvaruju godišnju proizvodnju u vrijednosti od približno 220 milijuna eura. U Zajednici obrambene industrije HGK trenutno su 43 tvrtke koje bilježe kontinuirani rast.
Po izvješću Ministarstva gospodarstva ukupna realizacija po izdanim dozvolama za izvoz/prijenos robe vojne namjene u 2023. godini iznosila je 126,2 milijuna eura (pad u odnosu na 2022. kada je iznosio 140,1 milijuna eura). No, treba napomenuti da vojna industrija nema svoju NKD klasifikaciju pa je vrlo teško jednoznačno utvrditi njezine razmjere jer zapravo pokriva široku paletu proizvoda, koja uključuje sve od remonta vojnih brodova, proizvođače softverskih rješenja namijenjenih vojsci, dronove, proizvodnju komunikacijske opreme, kao i posebne prehrambene proizvode. Radi se o otpornoj i izvozno orijentiranoj industriji.
Odgovore o mogućnostima hrvatske vojne industrije smo potražili kod voditeljice Odjela za industriju Hrvatske gospodarske komore (HGK) Tajane Kesić Šapić.
“Hrvatska obrambena industrija ostvaruje značajan izvoz na globalnom tržištu, s prisutnošću u približno 50 zemalja. Među glavnim izvoznim tržištima ističu se Sjedinjene Američke Države, gdje tvrtke poput HS Produkta izvoze pištolje i puške. Osim SAD-a, hrvatski proizvodi vojne namjene prisutni su i u zemljama Europske unije, Azije i Bliskog istoka. Ova raznolika tržišta potvrđuju konkurentnost i kvalitetu hrvatske obrambene industrije na međunarodnoj razini,” rekla je Kesić Šapić, i napomenula da je ograničena dostupnost sredstava iz EU fondova dosad bila ključan izazov.
“U svjetlu recentnih geopolitičkih događaja Europska unija prepoznaje potrebu za jačanjem svojih obrambenih kapaciteta te najave o povećanju proračuna na razini Europske unije pružaju novu nadu za ubrzanje rasta i modernizacije ovog sektora,” rekla je Kesić Šapić.
U smislu aktivnosti koje HGK sada provodi na promociji hrvatske vojne industrije, Kesić Šapić je podsjetila na vladin projekt “Hrvatsko gospodarstvo i NATO” koji informira poduzetnike o svim poslovnim mogućnostima koje im pruža članstvo u NATO savezu, i dodaje da je unazad godinu dana značajno porastao interes hrvatskih tvrtki s područja kibernetičke sigurnosti za sudjelovanje na NATO natječajima.
HGK trenutno organizira i predstavljanje hrvatske vojne industrije u Bruxellesu početkom ožujka, što bi mogla biti dobra prilika za tvrtke iz tog sektora.
“Tijekom proteklih godina organizirali smo više prezentacija hrvatskih tvrtki pred NATO agencijama, čime smo omogućili domaćim proizvođačima da predstave svoje proizvode i usluge na međunarodnoj razini. Posebno je značajno nadolazeće predstavljanje hrvatske obrambene industrije NATO agencijama i delegacijama u Bruxellesu, zakazano za 11. ožujka 2025. godine, gdje će 27 hrvatskih tvrtki predstaviti svoje mogućnosti,” najavljuje Kesić Šapić.
Upitana za primjere koje bi tvrtke mogle možda najviše profitirati od trenda povećanja izdvajanja za nabavku vojne opreme, Kesić Šapić spomenula je proizvođača oružja HS Produkt, tvrtku poznatu po kacigama i zaštitnoj opremi Šestan-Busch, ali i neke manje, nišne tvrtke.
“Tvrtke poput HS Produkta i Šestan-Buscha, koje su već etablirane na međunarodnom tržištu, mogle bi iskoristiti povećanu potražnju za konvencionalnom vojnom opremom. Istovremeno, manje specijalizirane kompanije, poput Orqe, koje razvijaju FPV upravljačke sustave za bespilotne letjelice, imaju priliku za rast s obzirom na sve veću važnost bespilotnih sustava u modernom ratovanju. Svakako ovdje treba spomenuti i tvrtku DOK-ING, specijaliziranu za napredne robotske sustave za razminiranje, koja značajno doprinosi sigurnosti u Ukrajini pružajući tehnološka rješenja za razminiranje i obnovu u Ukrajini.”
Po podacima bonitetne kuće CompanyWall karlovački HS Produkt je daleko najveća kompanija u tom sektoru u Hrvatskoj – u 2023. godini je zapošljavao 1.890 radnika, i ostvario ukupne prihode od 103,2 milijuna eura i dobit od 13,7 milijuna eura. Šestan-Busch iz Preloga je iste godine ostvario nešto manje od 21 milijun eura prihoda, uz dobit od 3,1 milijun eura i 91 zaposlenog.
Osim etabliranih proizvođača i vojne opreme u užem smislu, u posljednje vrijeme se otvara prilika i za softverske kompanije zainteresirane za područje kibernetičke sigurnosti.
“Hrvatske tvrtke specijalizirane za kibernetičku sigurnost mogu pružiti ključne usluge zaštite povjerljivih podataka i informacijskih sustava, posebno u kontekstu povećanih kibernetičkih prijetnji, a što se već i pokazuje njihovim prisustvom kroz NATO natječaje. Zaključno, i veliki proizvođači kao i manje specijalizirane tvrtke u Hrvatskoj imaju potencijal za rast u trenutnom geopolitičkom kontekstu. Ključ uspjeha leži u prilagodbi tržišnim zahtjevima, inovacijama i aktivnom sudjelovanju u međunarodnim inicijativama i projektima,” zaključuje Kesić Šapić.
Jedan odgovor
Podrzavam odluku