Izdvajanja država članica EU za vojsku povećala su se za više od 30 posto između 2021. i 2024. godine, što je dovelo do povećane potražnje za radnom snagom u cijelom sektoru. Od 2022. do danas, ponuda radnih mjesta u sektoru vojske i obrane premašuje sve druge sektore.
Prema podacima Europske obrambene agencije (EDA), države članice EU povećale su svoje ukupne izdatke za obranu između 2021. i 2024. s 214 milijardi eura na procijenjenih 326 milijardi eura, a po podacima globalne platforme za zapošljavanje Indeed i potražnja za radnicima je već godinama u porastu.
Oglasi za radnja mjesta vezana za sektor obrane još od 2022. premašuju trendove na cjlokupnom tržištu rada, a pritom Francuska, Njemačka i Velika Britanija i dalje su tri glavna središta za zapošljavanje u vojnom sektoru, navodi Euronews.
Sigurnost je već dugo vremena ključni prioritet za Europu, ali je taj sektor još dobio na važnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine. U posljednje vrijeme napetosti su također eskalirale i na Bliskom istoku, zbog sukoba Izraela i Irana. Podaci o oglašenim radnim mjestima pokazuju da je sve to utjecalo i na europsku vojnu industriju.
Nakon pada zbog pandemije u 2020. godini, radna mjesta u vojnom sektoru i na cjelokupnom tržištu rada početno su se oporavljati sličnom brzinom. No, nakon ruske invazije na Ukrajinu vojni sektor je preuzeo vodstvo. Ukupni broj oglašenih radnih mjesta dosegnuo je vrhunac u srpnju 2022., kad je bio 46 posto iznad indeksiranog prosjeka za 2021.
Nakon toga, ukupni broj oglasa počeo je padati. Međutim, oglasi vezani za područje obrane nastavili su rasti, te su do studenoga 2022. dosegnuli dvostruko veći broj u odnosu na 2021. Iako se broj oglasa nakon toga i u tom sektoru počeo smanjivati, i u svibnju 2025. još uvijek je 41 posto iznad razine iz 2021. Za usporedbu, šire tržište rada blago je palo u odnosu na 2021., pa je sad ukupni broj oglasa na 99,5 posto razine iz 2021.
Tvrtke kojima se bavi analiza Euronewsa uglavnom su poslodavci iz privatnog sektora, i u nju ne ulaze zapošljavanja samih oružanih snaga. “
“Interes ljudi koji traže posao za obrambeni sektor povećao se nakon izbijanja rata, posebice u Njemačkoj, gdje je aktivnost pretrage takvih poslova rasla početkom 2022. godine, i ostala na povišenoj ratzini,” izjavila je Virginia Sondergeld, ekonomistica iz Indeedovog odjela za analize tržišta Hiring Lab.
“To pokazuje da geopolitički događaji mogu oblikovati javnu percepciju sektora i potencijalno privući nove talente. Sondergeld je dodala da održavanje i širenje kvalificirane radne snage u obrani zahtijeva dugoročna javna ulaganja. “Ako se takvi trendovi nastave, sektor bi mogao doživjeti strukturni rast svoje važnosti na tržištu rada.”
Francuska prednjači po udjelu oglašenih radnih mjesta koje traže velike kompanije u europskom vojnom sektoru, s oko 43 posto, dok Njemačka i Velika Britanije čine oko 17 posto oglasa. Udio drugih europskih zemalja povećao se u proteklih nekoliko godina sa 7 posto na 23 posto.
Francuska, Njemačka i Velika Britanija imaju velike i specijalizirane vojne industrije. U Francuskoj su velike kompanije kao što su Dassault, Thales i Safran. Njemačka, u kojoj su Rheinmetall i Hensoldt, igra ključnu ulogu u budućim kopnenim sustavima NATO saveza, dok Velika Britanija ima snažnu prisutnost u pomorskim i zrakoplovnim platformama kroz BAE Systems. Kako te kompanije povećavaju proizvodnju i ulažu u inovacije, potražnja za kvalificiranim ljudima u području softvera, inženjerstva i proizvodnje i dalje raste.
Nekoliko velikih europskih vojnih kompanija posluje i izvan svojih granica, pa tako tvrtke kao što su Airbus Defence and Space, MBDA i KNDS vode zajedničke europske programe u više država u području zrakoplovstva, raketnih sustava i oklopnih vozila.
U Velikoj Britaniji interes tražitelja posla za obrambeni sektor blago se povećao nakon početka rata u Ukrajini 2022., ali je od tada ostao uglavnom ravan. Nasuprot tome, zanimanje je poraslo u Francuskoj i Njemačkoj. Analitičari iz Indeeda ističu da unatoč rastu interesa obrana ostaje niša na tržištu rada. Čak i u zemljama s rastućim interesom, pretrage vezane za obrambeni sektor još uvijek čine tek mali udio u ukupnim pretragama.
Po područjima unutar sektora, razvoj softvera predvodi potražnju – na takve poslove otpada 14,5 posto oglasa u vojnom sektoru u Velikoj Britaniji. Taj udio je 11,9 posto u Francuskoj i 10,2 posto u Njemačkoj. U Francuskoj predvodi industrijsko strojarstvo, na koje otpada oko 19 posto oglasa vojnog sektora.
Pročitajte još:
Calle Håkansson iz švedske agencije za vojna istraživanja FOI pojašnjava da je povećanje broja radnih mjesta u sektoru obrane jasno povezano s povećanjem izdvajanja za obranu širom Europe, jer svi u tom sektoru, od velikih koncerna do malih dobavljača, moraju zaposliti više ljudi kako bi zadovoljili sve veću potražnju, u svjetlu sve lošije sigurnosne situacije u Europi i svijetu.
Raste i interes za karijerama i tom sektoru. “Primjerice, u Švedskoj je obrambena tvrtka Saab nedavno postala jedan od najpoželjnijih poslodavaca za mlade diplomirane inženjere,” zaključuje Håkansson.
Po podacima bonitetnog servisa CompanyWall, teško je reći postoji li sličan trend i u Hrvatskoj. U hrvatskom vojnom sektoru je najveća kompanija HS Produkt iz Karlovca, najpoznatije po pištoljima i puškama, koje je od 2022. do 2024. smanjila broj zaposlenih, sa 1.854 na 1.844, a zadnje godine je ostvarila dobit od 26,5 milijuna eura.
S druge strane, proizvođač kaciga Šestan-Busch iz Preloga, u vlasništvu njemačke Busch grupe, povećao je broj radnika za gotovo 20 posto, sa 76 ljudi 2022. na 91 zaposlenog 2024. godine, uz dobit 2024. od 1,2 milijun eura.
