Europska unija troši više novca na uvoz ruskih fosilnih goriva nego na financijsku pomoć Ukrajini, navodi se u izvješću objavljenom u ponedjeljak, na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. U trećoj godini rata Europska unija je potrošila 21,9 milijardi eura na nabavku ruske naftu i plina, prema procjenama neprofitne udruge Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), prenosi britanski Guardian.
Taj iznos je potrošen usprkos svim koracima koje je EU poduzela kako bi se rijeešila ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i prihodima koje ona generiraju za režim Vladimira Putina, i oko 16 posto je veći od 18,7 milijardi eura koje je Europska unija u 2024. godini dodijelila Ukrajini kao financijsku pomoć, stoji u podacima njemačkog Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu (IfW Kiel).
“Kupovina ruskih fosilnih goriva je isto kao da šaljete financijsku pomoć Kremlju i omogućavate rusku invaziju. Tu praksu se mora odmah zaustaviti, kako bi se osigurala ne samo budućnost Ukrajine, već i energetska sigurnost Europe,” rekao je u komentaru Vaibhav Raghunandan, analitičar iz udruge CREA i jedan od autora izvješća. U analizi su na jednom mjestu prikupljeni trgovinski podaci prema kojima se procijenila vrijednost ruskih fosilnih goriva prodanih na svjetskim tržitima u trećoj godini ruske invazije na Ukrajinu, od veljače 2024. do veljače ove godine – iako su za zadnji mjesec morali projicirati podatke jer podaci još nisu dostupni.
Ako se gleda kalendarska godina 2024. Europska unija je potrošila 39 posto više novca na uvoz ruskih fosilnih goriva nego što je izdvojila za Ukrajinu. Mada treba napomenuti da iznos pomoći ne uključuje vojna ili humanitarna izdvajanja.
Christoph Trebesch, ekonomist u IfW Kielu, koji nije bio uključen u izradu analize, izjavio je kako postoji “strašno velik jaz” između novca kojeg su donatori mobilizirali za Ukrajinu, u usporedbi s prošlim ratovima. Po njegovim podacima, europski donatori troše u prosjeku manje od 0,1 posto BDP-a na Ukrajinu godišnje.
“Mnoge zemlje su bile izdašnije u prošlim sukobima. Njemačka je, primjerice, mobilizirala mnogo više pomoći, i to je učinila brže, za obranu Kuvajta od iračke invazije 1990. i 1991. nego sada za Ukrajinu, u sličnom vremenskom razdoblju.” U izvješću se navodi i da je Rusija ukupno zaradila oko 242 milijarde eura od izvoza fosilnih goriva na svjetskim tržištima u trećoj godini rata u Ukrajini. Ukupna zarada Rusije od početka rata “sada se približava bilijunu.”
Rusija oko polovicu svojih poreznih prihoda ubire od naftnog i plinskog biznisa, a u posljednje vrijeme pokušava zaobići nametnute sankcije prebacivanjem goriva po svijetu brodovima iz tzv. “flote u sjeni” – starih i neosiguranih tankera. Po podacima udruge CREA na goriva koja se transportiraju takvim brodovima otpada oko trećina ruskih prihoda.
Predstavnici 27 država članica EU u srijedu su dogovorili uvođenje novog, 16. po redu, paketa sankcija za Rusiju, kojemu je cilj otežati poslovanje i prometovanje “floti iz sjene.”
Analitičari također procjenjuju da bi se oko 20 posto ruskih prihoda od prodaje fosilnih goriva moglo ukinuti jačanjem već postojećih sankcija i uklanjanjem regulatornih rupa. Tu se prije svega misli na pravilo po kojemu je dopušteno kupovati ruske sirovine ako su prerađena u rafinerijama u nekoj drugoj zemlji, kao i ograničavanje dovoda plina kroz plinovod TurkStream, kojim se plin prebacuje preko Crnog mora prema Turskoj, i onda dalje u Europu preko Bugarske.
Pročitajte još:
U izvješću se također poziva na smanjenje uvoza ukapljenog plina (LNG). Europa je od početka rata u Ukrajini smanjila ruskog plina koji stiže plinovodom, ali je onda dio svojih apetata za energentima utažila ukapljenim plinom, koji jednim dijelom također stiže iz Rusije.
Jan-Eric Fähnrich, analitičar plina u Rystad Energy, izjavio je kako je uloga LNG-ja u Europskoj Uniji i Velikoj Britaniji dramatično porasla od početka rata u Ukrajini – predratni rekordni uvoz zabilježen je 2019. godine, od 81,3 milijuna tona u 2019. godini na 119 milijuna tona u 2022. godini, dodavši da je Rusija 2024. postala drugi najveći izvoznik ukapljenog plina u Europu, nakon SAD-a.
