Analiza: Dinamo Zagreb najuspješniji klub regije, od nastupa u Europi u posljednjih 15 godina zaradio preko 200 milijuna eura

Stigla je jesen, koja za ljubitelje nogometa označava početak nove europske sezone i novih uzbuđenja. Od hrvatskih klubova u novu europsku pustolovinu prvo kreće Dinamo Zagreb, koji u srijedu na zagrebačkom Maksimiru dočekuje turski Fenerbahçe u UEFA-inoj Europskoj ligi, dok tjedan dana kasnije aktualni prvak Rijeka putuje u Armeniju na noge FC Noah u Konferencijskoj ligi.

Njima se nažalost neće pridružiti i popularni Hajduk iz Splita, koji je prošlog mjeseca već 15. sezonu zaredom zaglavio u kvalifikacijama za Europsku ligu, kad je majstore s more izbacio albanski Dinamo City iz Tirane.

Osim što ulazak u ligašku fazu europskih natjecanja – bilo u najprestižnije natjecanje,  Ligu prvaka, Europsku ligu, ili nedavno pokrenutu Konferencijsku ligu – ima relativno veliku važnost za prestiž i ugled svakog kluba, igranje u europskim natjecanjima je svakako i ključan izvor prihoda za klupske proračune.

Krovno europsko nogometno udruženje UEFA, koja svake tri godine revidira sustav isplate naknada klubovima koji nastupaju u njenim natjecanjima, u godišnjim financijskim  izvješćima objavljuje izdatke i iznose nagradnih naknada za klubove koji uspiju dogurati među najboljih 108 klubova Europe – po 36 u svakom od tri UEFA-ina natjecanja.

Novac kojeg klubovi koji uspiju ući u ligašku fazu dobijaju ovisi o tri glavne komponente. Prva se sastoji od fiksnog iznosa kojeg klubovi u paketu dobivaju za plasman u samo natjecanje, te za sve utakmice u grupnoj fazi i potencijalne u kasnjim fazama natjecanja, što uključuje i nagrade za osvojene bodove i rezultate.

Drugi stup ovisi o raspodjeli novca od marketinških tj. televizijskih prava, koji se obračunava ovisno o zemlji iz koje klub dolazi, tj. vrijednosti prava na njihovom domaćom tržištu, a treći spada u kategoriju tzv. uplata iz fonda solidarnosti, osmišljenog za klubove iz “manjih” zemalja, iz čega se plaćaju manje naknade klubovima koji se nisu uspjeli plasirati u grupne faze i njihovim savezima. 

Analiza UEFA-inih financijskih izvješća u razdoblju od sezone 2009-10 – prve sezone u kojoj je uvedena Europa liga kao sekundarno natjecanje – pa do sezone 2023-24 – zadnje sezone za koje je UEFA dosad objavila financijske podatke – pokazuje koliko su velike razlike u prihodima klubova.

Za klupske budžete konzistentnost je ključna, jer sudjelovanje u Europi klubovima omogućava dva svake godine računaju na najmanje nekoliko milijuna eura – a osim toga iznosi koje UEFA dobiva i potom dijeli klubovima višestruko su se povećali u posljednjih desetak godina.

Kad se gledaju prihodi zarađeni isključivo od nastupa u ligaškim fazama europskih natjecanja, zagrebački Dinamo je u tih 15 sezona između 2009. i 2024. uprihodio oko 178 milijuna eura, zahvaljujući čak 14 nastupa u grupnim dijelovima raznih natjecanja – šest puta u Ligi prvaka, sedam puta u Europskoj ligi, te jednom u Konferencijskoj ligi.

Dinamo je od 2019. naovamo i podebljao račun četiri puta produljenjem svoje europske sezone plasmanom u drugi dio natjecanja, a najdalje je došao u sezoni 2020-21 kad je dogurao do četvrtfinala Europa lige protiv španjolskog Villareala.

No, zbog konstantnog povećanja izdvajanja UEFA-e za naknade klubovima najprofitabilnije sezone Dinama su bile 2019-20 i 2022-23, kad je unatoč samo dvjema pobjedama u 12 utakmica u Ligi prvaka klub s Maksimira za sudjelovanje u najprestižnijem natjecanju Europe uprihodio oko 28 milijuna eura po sezoni.

Iza  Dinama je aktualni prvak Rijeka, koja je u četiri nastupa u Europskoj ligi izmđu 2013. i 2021. zaradila nešto manje od 17 milijuna eura. Za svaki nastup je klub dobio između dva i pet milijuna eura – a rekordna je bila sezona 2017-18, kad je Rijeka kao prvak Hrvatske dobila bonus od 3 milijuna eura za ispadanje u play-offu kvalifikacija za Ligu prvaka – na posljednjoj stepenici prije ulaska u elitni krug momke iz Rijeke je spriječio grčki Olympiacos.

Trojac hrvatskih klubova koji su se u posljednjih 15 godina uspjeli probiti u neko od europskih ligaških natjecanja zatvara splitski Hajduk, nastupom u Europskoj ligi u sezoni 2010-11. Na terenu je rezultat bio mršav, sa pet poraza i samo jednom pobjedom protiv belgijskog Anderlechta, no zbog tada daleko manjih isplata UEFA-e i utržak je bio daleko skromniji, od samo 1,3 milijun eura.

Drugim riječima, Dinamo je u tih 15 godina do 2024. samo od europskih natjecanja zaradio oko deset puta više od Rijeke, dok je Rijeka zaradila gotovo 13 puta više od Hajduka.

Vrijedi spomenuti da u izračun prihoda od europskog nogometa ne ulaze puno manje naknade za solidarnost koje UEFA isplaćuje klubovima za kvalifikacijska pretkola, kao i naknade koje se isplaćuju nogometnom savezu.

Zagrebački plavi su i regionalno najuspješniji klub, pogotovo kad se gledaju zemlje bivše Jugoslavije.Primjerice, beogradska Crvena zvezda je u istom razdoblju nastupila sedam puta u europskim ligaškim fazama – tri puta u Ligi prvaka i četiri puta u Europskoj ligi – i od tih nastupa je zaradila nešto više od 109 milijuna eura.

Njihov gradski rival Partizan je u devet nastupa – jedan u Ligi prvaka, šest u Europskoj ligi i jedan u Konferencijskoj ligi – zaradio gotovo dvostruko manje, tj. nešto više od 49 milijuna eura. Iza te nekadašnje “velike četvorke” jugoslavenskog nogometa je slovenski Maribor  – peti klub s područja bivše države koji je uspio nastupiti u Ligi prvaka, u sezonama 2014-15 i 2017-18, te je uz još tri nastupa u Europskoj ligi od nastupa ukupno zaradio 42,2 milijun eura.

Prvi klub iz BiH koji se uspio zadržati u ligaškoj fazi Europe je bio Zrinjski iz Mostara, koji je igranjem u Konferencijskoj ligi u sezoni 2023-24 zaradio gotovo 4,3 milijun eura, a jedini nastup makedonskih klubova je bio u sezoni 2017-18 kad je skopski Vardar dogurao do grupne faze Europske lige i time utržio 3,1 milijun eura. 

Zanimljivo je da je kosovski Ballkani uz dva nastupa u Konferencijskoj ligi 2022-23 i 2023-24 jedan od najprofitabilnijih klubova s područja bivše države, zaradivši od samo ta dva nastupa oko 7,5 milijuna eura.

Po državama, hrvatski klubovi predvode listu, sa zarađenih ukupno oko 195 milijuna eura u promatranom razdoblju, ispred klubova iz Srbije koji su uprihodili oko 165 milijuna, ispred slovenskih, s nešto više od 50 milijuna eura.

Za prošlu sezonu ukupni podaci još nisu objavljeni, ali je za ovu dio kojeg klubovi zarađuju isključivo od nastupa, bez marketinškog dijela, već poznat. Za igranje osam utakmica u Ligi prvaka UEFA trenutno dijeli početni iznos od 18,6 milijuna eura, uz dodatne isplate za pobjede i neriješene rezultate, dok nastup u Europskoj ligi vrijedi početno 4,3 milijuna, a za Konferencijsku ligu 3,2 milijun eura.

To znači da je, kad se zbroji i prošlogodišnji nastup u Ligi prvaka, kad je Dinamo u ligaškoj fazi ostvario tri pobjede i dva neriješena ishoda, zaradio još otprilike 26 milijuna eura, čime se njihova zarada od nastupa od sezone 2009-10 do danas popela na nešto više od 200 milijuna eura.