Analiza BCG: Financijsko bogatstvo Hrvata raste, raspodjela bogatstva unutar društva – među primjerenijim

Financijsko bogatstvo hrvatskih građana raslo je znatno sporije u usporedbi s prosjekom istočne Europe i usklađeno je s globalnim stopama rasta. U posljednjih 20 godina, financijsko bogatstvo Hrvatske raslo je po stopi od šest posto godišnje, dok je istočnoeuropski prosjek bio deset posto. Razlika od četiri postotna boda djelomično bi mogla objasniti prilično jedinstvenu pojavu da je stvarna imovina hrvatskih kućanstava dvostruko veća od vrijednosti njihove financijske imovine, pokazalo je istraživanje Boston Consulting Groupe (BCG).

“Za usporedbu, u istočnoj Europi ta je razlika u prosjeku samo 1,3 puta veća u korist stvarne imovine. Očekujemo da će se ova stopa rasta ubrzati u Hrvatskoj u sljedećih pet godina na sedam posto godišnje, dok za Istočnu Europu u cjelini očekujemo stopu rasta od osam posto”, rekao je Krisztian Horvath, partner i direktor BCG-a.

Hrvatska se od Istočne Europe razlikuje i po sastavu svojeg financijskog bogatstva. U Hrvatskoj, udjel dugoročnijih instrumenata bogatstva kao što su životna osiguranja i mirovinske štednje čini znatno veći udjel, približno 40 posto financijskog bogatstva nego u Istočnoj Europi u cjelini, gdje je oko 31 posto. U BCG-u za Hrvatsku predviđaju rast ove kategorije, dok se očekuje da će ova komponenta bogatstva u Istočnoj Europi u najboljem slučaju stagnirati i globalno opadati.

Od 2018. do kraja 2023. godine, ističe se u istraživanju, u Hrvatskoj je financijsko bogatstvo građana raslo po godišnjoj stopi od 7,2 posto i doseglo blizu 0,1 bilijuna dolara. Hrvatska danas ima 2,1 posto financijskog bogatstva regije istočne Europe.

“Ako još detaljnije pogledamo sastav bogatstva, možemo uočiti potencijalni razlog sporijeg rasta financijskog bogatstva hrvatskih građana, kako je ranije spomenuto: udjel gotovine i depozita bio je mnogo veći u Hrvatskoj nego u Istočnoj Europi ili globalno. U međuvremenu, obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje bi dugoročno mogle generirati veće prinose za investitore od gotovine, puno su manje prisutne u portfeljima građana RH”, kaže Horvath.

Ti imovinski razredi, s njihovim kombiniranim udjelom od 22 posto, tek su malo viši od polovice istočnoeuropskog prosjeka.

“Zanimljivo je da u isto vrijeme Hrvatska pokazuje jednu od primjerenijih raspodjela bogatstva unutar svojeg društva u Istočnoj Europi. Ljudi s manje od 250 tisuća američkih dolara posjeduju 72 posto ukupnog bogatstva, znatno više nego u Istočnoj Europi (42 posto) ili globalno (30 posto). Iako vidimo sporo smanjenje tog broja, spuštajući se sa 75 posto u 2019., još uvijek u Hrvatskoj vidimo manju koncentraciju bogatstva nego drugdje”, komentira Horvath.

To je posebno istinito za segment super bogatih, koji su ljudi koji posjeduju više od 100 milijuna američkih dolara. Taj sloj posjeduje samo tri posto ukupnog bogatstva, što je mnogo manje od globalnih 14 posto. Istočna Europa pak pokazuje zanimljiv uzorak s 32 posto u vlasništvu super bogatih, ali na taj broj utječe Rusija.

BCG očekuje da će u Hrvatskoj rasti broj potencijalnih klijenata privatnog bankarstva, jer bi broj ljudi s bogatstvom iznad 250 tisuća američkih dolara do 2028. mogao porasti za 50 posto.

Što se globalnih rezultata istraživanja financijskog bogatstva tiče, ono je u 2023. godini zabilježilo značajan oporavak od 4,3 posto, nakon teške 2022. godine. Veći dio rasta bio je posljedica oporavka na financijskom tržištu, budući da je financijsko bogatstvo—podskup globalnog neto bogatstva—poraslo za gotovo sedam posto, nakon pada od 4 posto u 2022. U sljedećih pet godina stvorit će se procijenjenih 92 bilijuna dolara financijskog bogatstva.

“Da bi iskoristili rast globalnog bogatstva, akteri u industriji, među ostalima, morat će postaviti jasnu strategiju digitalne transformacije i iskoristiti GenAI za upravljanje troškovima i poboljšanje iskustva klijenata”, rekao je Michael Kahlich, izvršni direktor i partner u BCG-u i suautor izvješća.

Financijski trendovi bogatstva po regijama

Financijsko bogatstvo u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi oporavilo se 2023. godine. Podržano snažnim tržištima dionica, Sjeverna Amerika bila je među najbrže rastućim regijama, s više od 50 posto svog novog financijskog bogatstva u 2023. Oporavak nije bio tako snažan u Zapadnoj Europi, gdje je financijsko bogatstvo poraslo za 4,4 posto.

Iako je financijsko bogatstvo u azijsko-pacifičkoj regiji poraslo za samo 5,1 posto u 2023., uglavnom zbog usporavanja stvaranja bogatstva u Kini, u BCG-u očekuju značajan porast do 2028., pri čemu će regija vjerojatno doprinijeti gotovo 30 posto novog financijskog bogatstva do 2028. Osim Kine, Indija je dobro pozicionirana kao pokretač većeg bogatstva, generirajući približno 590 milijardi dolara novog financijskog bogatstva u 2023., što je njezin najveći porast u povijesti.

Međunarodno bogatstvo poraslo je za 5,1 posto u 2023., na 13 bilijuna dolara, što je nešto jači broj od prošlogodišnjeg.

Podsjećamo, financijsko se bogatstvo definira kao ukupno bogatstvo iz kojeg su isključene nekretnine i dug, kod punoljetnih građana. Prema alokaciji, financijsko bogatstvo se dijeli u pet imovinskih klasa: gotovini i novac na računu, obveznice, dionice i udjele u investicijskim fondovima, životno osiguranje i mirovinsku štednju i drugo. Stvarna imovina obuhvaća nekretnine, dugotrajna potrošačka dobra, fizičko zlato i druge plemenite metale po tekućim cijenama.