Analitičari za Financije.hr: Trumpovi nameti su besmisleni, a Europa bi mogla odgovoriti porezom na digitalne usluge

O najavi američkog predsjednika Donalda Trumpa i uvođenju visokih carinskih stopa za sav robni uvoz iz nekih 60 zemalja na svijetu, uključujući i 20 posto nameta na svu robu iz Europske unije, razgovarali smo u četvrtak s poduzetnikom i bivšim ministrom gospodarstva Gorankom Fižulićem.

Trump je najavio svoje mjere u neobičnom obraćanju u kojem je iznio tablice zemalja sa propisanim stopama nameta. Iako tom prilikom nije objasnio metodologiju kojom se do tih brojki došlo, mnogi su primijetili da je u prvom stupcu bila navedena pokrivenost američkog uvoza izvozom za svaku pojedinu zemlju, dok je u drugom stupcu bila “prepolovljena” stopa carine koja bi trebala time poništiti deficit robne razmjene.

“Trgovački deficit koji sad Amerikanci imaju je razlog što se Trump uopće s tim bavi. ali deficit sad imaju u robi, a ne u uslugama zbog toga što digitalnim uslugama dominiraju velike globalne američke tvrtke, pa ta slika zapravo drugačije izgleda sa svim zemaljama s kojima se trump obračunava tom smiješnom matematikom u kojoj su deficit robne razmjene jednostavno prepolovili i uzeli uzeto kao carinsku stopu za tu zemlju,” podsjeća Fižulić.

Iako Trump opravdava svoje mjere pokušajem povratka proizvodnje u Ameriku, većina komentatora je skeptična prema takvoj ideji, osobito u atmosferi nesigurnosti koju je sam Trump stvorio i u kojoj je ulagačima jako teško dugoročno planirati.

“Amerika za vrijeme njegovog mandata ne može postati industrijska velesila koja će natjerati proizvođače koji žele prodavati američkim potrošačima da u kratkom roku sagrade stotine i tisuće tvornica koje će zamijeniti one u Aziji – to nije moguće zbog niza razloga. Reindustrijalizacija Amerike može biti njihov dugoročan projekt, ali on se sigurno neće dogoditi za vrijeme njegovog mandata. Osim toga, u studenom iduće godine su izbori za Kongres koji po svemu sudeći više neće biti pod kontrolom Republikanaca, pa će mogućnosti za Trumpove egzibicije i imperatorsko ponašanje biti puno manje,” naglašava Fižulić.

O efektima Trumpovih carina postoji konsenzus da će kratkoročni efekti biti izrazito negativni. Inflacija će gotovo sigurno skočiti, a rast BDP-a će izgledno biti manji od planiranog. Po najnovijem izračunu alata GDPNow kojeg priprema Atlanta Fed, od 1. travnja, prognozira se u prvom tromjesečju ulazak SAD-a u recesiju, uz smanjenje BDP-a od 3,7 posto.

“U ovakvim okolnostima to će prije svega biti negativan efekt za američko tržište, a onda i za ostale, jer sva roba koja dolazi u Ameriku će poskupiti. Amerika će imati novi val inflacije, a pitanje je sad samo koliki će on biti, a vjerojatno će imati i manji rast BDP-a u ovoj godini nego što je bio predviđen… Postoji mogućnost je da inflacija skoči na 4 posto, i da uđu u recesiju. Vidjet ćemo kako će Fed reagirati, jer se mogu naći u neugodnoj poziciji da inflacija raste, a oni moraju snižavati kamatne stope, što vodi u tzv. stagflaciju.”

Uz sve navedeno, postavlja se pitanje kakvi će efekti biti u ostatku svijeta. Jedna od posljedica će svakako biti gomilanje sirovina i proizvoda na tržištima izvan SAD-a. Europska komisija je primjerice nedavno izražavala zabrinutost da će zbog američkih nameta na čelik Europu sada preplaviti jeftini kineski čelik. No, slično bi se moglo dogoditi i s drugim vrstama robe koje više ne mogu naći kupce u SAD-u.

“U ostatku svijeta to ovisi o reakcijama kako će tko reagirati. Određeni proizvodi, kao npr. Automobili, koji su složeni i kompleksni, poskupit će na američkom tržištu, pa je moguće da će u Europi i Aziji nastati viškovi. Poremećaj u globalnim tokovima roba je jednostavno neizbježan, pogotovo za one robe koje imaju vrlo složene dobavne lance, i zato nitko u svijetu ne može odmahnuti rukom i reći da Amerika to radi sama sebi – bez obzira reagira li Europa carinama ili ne, to će imati neposredne implikacije na situaciju na europskom tržištu. A i Europa će imati viška kapaciteta, npr. u autoindustriji, što znači da mora doći do otpuštanja radnika i smanjenja potražnje, a potencijalno može gurnuti i EU u recesiju.

U komentaru za sajt Arhiv Analitika Ekonomski Lab objavljenom u srijedu ujutro, analitičar Velimir Šonje podsjetio je gdje bi se u Europi mogli osjetiti američke carine na automobile, i potvrdio neke ranije prognoze globalnih investicijskih kuća da bi Trump svojim carinama mogao naštetiti središnjoj Europi, gdje se danas nalazi centar autoindustrije.

“Među 10 najvećih zemalja izvoznica automobila u Ameriku su četiri članice EU: Njemačka na petom mjestu s godišnjim izvozom oko 25 milijardi dolara, Slovačka na sedmom s oko 7 milijardi, Švedska na osmom s oko 4 milijarde i Italija na devetom s oko 3 milijarde dolara. Za Italiju i Švedsku ovi su iznosi zanemarivi (iako nisu za Volvo i Fiat). Za Njemačku su nešto značajniji, ali makroekonomski ne toliko bitni (oko 0,6 posto BDP-a), iako će biti značajan uteg za posrnulu auto-industriju. Za Slovačku se radi o veoma velikih 5 posto BDP-a koji će ostaviti traga na slovačkom rastu koji je do sada ionako bio previše ovisan o dominantnoj auto-industriji.”

Fižulić u razgovoru kaže da Europa može odgovoriti na Trumpove prijetnje i carine oporezivanjem digitalnih usluga. Trump u svojim objavama i prikazivanju Amerike kao žrtve globalne ekonomije nikad ne spominje sektor usluga, jer u tom dijelu SAD je izrazito dominantan.

“Europa može odgovoriti tamo gdje američke korporacije najviše boli, a to je stavljanje na dnevni red oporezivanje američkih globalnih digitalnih kompanija, poput Amazona, Googlea, Facebooka, itd. – svih onih koji ostvaruju dobit na EU tržištu i plaćaju minimalne poreze, a ako ih i plaćaju onda ih plaćaju po niskim stopama u Irskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu, ovisno gdje im je europsko sjedište. Investitori očekuju upravo udar u tom segmentu, jer američki robni izvoz u EU i ostatak svijeta nije toliko značajan da bi se s time moglo parirati Americi,” ističe Fižulić, i podsjeća da je svijet u kojem se nalazimo naglo primijenio, i da je nemoguće išta prognizirati.

“Svijet se našao nakon dugo vremena u sivoj zoni, s puno upitnika, i nitko nema odgovore kuda sve to vodi, to je najvažnija stvar od jučerašnjeg najave. Američko gospodarstvo je do prošle godine imalo najveći gospodarski rast u posljednjih 50 godina, pod vladom Joea Bidena. Puna zaposlenost, inflacija je padala, to je bilo zdravo gospodarstvo. Usprkos robnom deficitu, ili budžetskom deficitu koji financira de facto čitav svijet – a Trump sad lupa carine na Japan, Kinu, Koreju i Tajvan koji su glavni kupci američkog duga,” zaključuje Fižulić.

Šonje podsjeća i da je jedan od argumenata Trumpa i njegove vlade za uvođenje carina punjenje državnog proračuna, iako je izgledno da je nemoguće da se dogodi oboje – da se proračun napuni prihodima od carina američkom kupovinom strane robe, kao i da se proizvodnja vrati u Ameriku radi izbjegavanja plaćanja Trumpovih carina.

“Jedan od Trumpovih savjetnika i glavnih promotora carina, Peter Navarro, kazao je da carine američkom proračunu moraju donijeti najmanje 600 milijardi dolara na godinu (oko 2 posto BDP-a), što je trećina koja je potrebna za krpanje deficita federalnog proračuna (državni tajnik za trgovinu Lutnick nedavno je spominjao i do bilijun svježnih dolara na godinu u proračunu). O uskoj povezanosti pitanja carina s pitanjima krpanja proračunske rupe svjedoči dio Trumpova govora u kojem je naglasio da će prihodi od carina omogućiti porezna rasterećenja,” podsjeća Šonje, i predviđa da će veći pritisak na Trumpa i njegovu vladu da promijene smjer politike biti od domaćih lobija, nego od stranih državnika i trgovinskih partnera.

“Administracija će se sada prvo naći pod pritiskom različitih domaćih lobija koji su za njih važniji od posjeta stranih državnika, ministara i trgovačkih atašea. Mnogi američki lobiji s dobrim vezama u republikanskoj stranci sada kreću u napad sa zahtjevima za izmjenama i izuzećima jer neposrednije kalkuliraju s gubicima i troškovnim učincima carina. A kako je svaka američka međunarodna politika prvenstveno preslika one domaće, trebat će proći nekoliko mjeseci da se kod kuće snime prvi stvarni efekti. Sve prije toga bit će samo vožnja po rollercoasteru koji je izgradio Donald Trump, to jest replika njegovog pristupa – puno buke, busanja u prsa i, prije svega, još više neizvjesnosti,” zaključuje Šonje.