Analitičari: Američke carine će vjerojatno usporiti ekonomski rast u središnjoj i istočnoj Europi

Američke najave o uvođenju dodatne carine od 25 posto uvoz robe iz Europske unije ni mogle pogoršati prognoze ekonomskog rasta u zemljama središnje Europe i dodatno opteretiti te zemlje pred kojima su već veliki fiskalni izazovi, kažu analitičari iz agencije S&P Global Ratings.

Američki predsjednik Trump je prošlog tjedna najavio da bi njegova vlada “uskoro” trebala uvesti carine za europske proizvode, i dodao da je Europska unija stvorena kako bi se “prevarila” Amerika. Od dolaska Trumpa na vlast u siječnju Europska komisija ustrajava da reagirati “odlučno i trenutačno” protiv američkih barijera za slobodnu trgovinu. Ranije najavljene carine za robu iz Kanade i Meksika trebale bi stupiti na snagu u utorak, ako ne bude novih odgoda.

Na upit Reutersa o efektu američkih carina, iz kuće S&P Global su rekli da, unatoč tome što su središnja i istočna Europa relativno malo trgovinski izložene američkim carinama, nove barijere bi mogle indirektno pogoditi tu regiju zbog posljedica za njemački automobilski sektor.

“To se posebice odnosi na Češku, Mađarsku, Slovačku, Sloveniju i Rumunjsku,” kažu analitičari u priopćenju, dodavši da izvoz strojeva i transportne opreme u Njemačku predstavlja više od 10 posto ukupnog izvoza tih zemalja.

Zemlje središnje Europe su među državama Europske unije koje se najviše oslanjaju na vanjsku trgovinu i imaju velik udio izvoza kao udjela ukupne proizvodnje – u rasponu od 92 posto u Slovačkoj, do 69 posto u Češkoj, vidi se iz podataka Eurostata za 2023. godinu. Jedino Rumunjska, s 39 posto, bilježi udio niži od prosjeka cijele EU.

Poljska, najveća ekonomija središnje Europe, manje je izložena oscilacijama u zapadnoj Europi zbog manjeg oslanjanja na izvoz automobila, velikog domaćeg tržišta, kao i povlačenja milijardi eura iz europskih fondova za oporavak. Mađarska forinta i češka kruna zabilježile su pad vrijednosti nakon što su carine najavljene u petak. Poljski zlot je također pao, i to s desetogodišnje rekordne razine.

Analitičar kuće Capital Economics Nicholas Farr kaže da bi najavljene američke carine na europsku robu mogle posljedično smanjiti rast BDP-a za prosječno oko 0,5 posto u središnjoj Europi – nešto više nego što se ranije mislilo kad su predložene mjere bile blaže.

Taj efekt bi mogao usporiti ekonomski oporavak u regiji Europe u kojoj je rast naglo usporio uslijed velike inflacije nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine. A tome je onda pridonijela i stagnacija njihovog glavnog trgovinskog partnera, Njemačke.

No, analitičari S&P Global prognoziraju da bi još veći efekt na rast u središnjoj Europi mogao biti pad kineske potražnje za njemačkim automobilima. Velikim kompanijama kao što su Volkswagen, Mercedes i BMW oko trećinu ukupne prodaje čini kinesko tržište, u usporedbi s tek 10-15 posto prodaje koju ostvaruju u SAD-u.

“Slabiji rast u državama središnje i istočne Europe mogao bi dodatno pogoršati već postojeće fiskalne izazove koji su pred njima, i koje već dugo ističemo kao jedan od ključnih rizika u toj regiji,” navodi se u izvješću.

U lipnju prošle godine Europska Komisija pokrenula je disciplinsku mjeru prekomjernog deficita protiv sedam članica Europske unije zbog prevelikih deficita prošle godine – među njima su Mađarska, Poljska i Slovačka (ostale četiri su Francuska, Italija, Malta i Belgija). Istovremeno, Rumunjska ima najveći proračunski deficit u cijeloj Europskoj uniji.