SAD je ponovo pomaknuo rok za završetak pregovora o prodaji inozemne imovine ruskog naftnog diva Lukoila, produljivši opću dozvolu kompanijama za sklapanje ugovora do kraja veljače. Dozvolu je SAD prvi put produljio početkom prosinca, odredivši 17. siječnja kao krajnji rok za sklapanje kupoprodajnih ugovora s Lukoilom.
Rok za zaključenje transakcija s međunarodnom mrežom Lukoilovih benzinskih postaja Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom ministarstvu financija produljio je još početkom prosinca, i to do 28. travnja ove godine.
U odluci objavljenoj u srijedu OFAC napominje da i će “procjenjivati sve ponude za kupnju Lukoil Internationala na temelju čimbenika koji podržavaju američku nacionalnu sigurnost i vanjskopolitičke ciljeve.”
Američko zeleno svjetlo za ponudu bit će uvjetovano, između ostalog, raskidom svih veza Lukoil Internationala s matičnom ruskom kompanijom i polaganjem sredstava koje duguje Lukoilu na račun unutar američke jurisdikcije do ukidanja sankcija, navodi ruska novinska agencija Interfax.
Sankcije Lukoilu i Rosneftu američko ministarstvo financija uvelo je krajem listopada prošle godine, uz obrazloženje da želi ograničiti ruske proračunske kapacitete za financiranje rata u Ukrajini.
Nekoliko dana kasnije Lukoil je objavio da namjerava prodati inozemnu imovinu, potvrdivši da je prihvatio ponudu švicarskog multinacionalnog trgovca sirovinama Gunvora. No, početkom studenoga Gunvor je povukao ponudu, budući da je Washington signalizirao da mu ne namjerava izdati dozvolu za poslovanje.
Lukoilov međunarodni ogranak sa sjedištem u Beču vlasnik je rafinerija u Bugarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj, udjela u naftnim poljima u Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Meksiku, Gani, Egiptu i Nigeriji te mreže benzinskih postaja u 20 zemalja – uključujući i Hrvatsku i SAD. Vrijednost međunarodne imovine ruskog naftnog diva procjenjuje se na oko 22 milijarde dolara, procjenjuje Reuters.
Pročitajte još:
Prema medijskim navodima, interes za kupnju Lukoilove imovine iskazale su brojne kompanije, uključujući američke naftne divove Chevron i ExxonMobil i investicijsku tvrtku Carlyle, te Abu Dhabi National Oil Company (ADNOC) i konglomerat International Holding Company iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Interes za kupnju naznačio je američkim dužnosnicima, prema navodima neimenovanih izvora, i mađarski MOL, i to u prvom redu za Lukoilove rafinerije i benzinske postaje u Europi te za udjele u novim nalazištima u Kazahstanu i Azerbajdžanu.
