Emisije stakleničkih plinova iz SAD-a od 1990. godine su nanijele globalnu ekonomsku štetu veću od 10 bilijuna dolara, otkriva nova analiza sa sveučilišta Stanford.
Da stvar bude gora, stručnjaci upozoravaju da će ekonomska šteta u budućnosti od desetljeća ugljičnih emisija daleko nadići onu koja je prouzročena dosad.
Događaji povezani s vremenskim prilikama i klimom u razdoblju od 1980. do 2023. samo u Europskoj uniji (EU) nanijeli su gubitke u visini 783 milijarde eura. Znanstvenici upozoravaju da sadašnji modeli izračuna ozbiljno podcjenjuju danak koji klimatske promjene uzimaju od gospodarstva.
Ono što je činjenica je da emisije stakleničkih plinova koje se ispuštaju u jednoj zemlji imaju utjecaja na bilo koju drugu zemlju svijeta.
Analiza sa sveučilišta Stanford navodi da su američke emisije stakleničkih plinova najviše pogodile ekonomije u razvoju kao što su Brazil i Indija kod kojih je prouzročena ekonomska šteta od 330 milijardi, odnosno 500 milijardi dolara.
Oko trećine ukupno proizvedene štete od američkih emisija globalno ili gotovo tri bilijuna dolara pogodilo je sam SAD. Istodobno, Europa je iz istog izvora pretrpjela štetu od 1,4 bilijuna dolara.
U smislu apsolutnih brojki EU je pretrpio jedan od najvećih ekonomskih gubitaka, no štete su razmjerno puno veće u slabije razvijenim dijelovima svijeta ako se gleda njihov udio u bruto društvenom proizvodu.
“Razvidno je da su američke ugljične emisije ozbiljno naštetile i samoj američkoj ekonomiji”, prenosi Euronews riječi vodećeg autora istraživanja Marshalla Burkea.
Studija također pokazuje da su emisije u razdoblju od 1988. do 2015. povezane s proizvodnjom i uporabom nafte u tvrtki Saudi Aramco, najvećem svjetskom korporativnom uzročniku stakleničkih plinova, do 2020. globalne prouzročile ekonomsku štetu od tri bilijuna dolara.
Pritom istraživači upozoravaju da će ispušteni plinovi, ostanu li u atmosferi do kraja stoljeća, na kraju podnijeti račun od 64 bilijuna dolara. Štoviše, to je opisano kao konzervativna procjena jer ne uključuje učinak koji nije vidljiv u bruto društvenom proizvodu kao što je gubitak biorazličitosti ili kulturnog prostora.
Studija uspoređuje stakleničke plinove s upravljanjem kućnim otpadom i neplaćenim troškovima lošeg upravljanja.
Pročitajte još:
“Kada proizvodimo smeće, nezakonito ga je odložiti bilo gdje jer to stvara trošak drugima. Obično nekome platimo da se pobrine o našem otpadu. Naše naslijeđe emisija stakleničkih plinova je slično samo što nikad nismo platili račun i samo gomilamo kamate”, ustvrdio je koautor studije Solomon Hsiang.
Stručnjaci ističu potrebu za snažnom primjenom tehnologija kojima se može uklanjati ugljične plinove iz atmosfere te upozoravaju da je vrijeme za njihovo korištenje ključno. Izračun kaže da, ostane li tona ugljičnog dioksida u atmosferi tijekom 25 godina prije no što se ukloni, polovica štete koja se procjenjuje za takvu količinu plina je već učinjena.
