Uprave američkih uvoznika, špediterske tvrtke i trgovački odvjetnici napeto iščekuju odluku Vrhovnog suda u petak o legalnosti drakonskih carinskih stopa predsjednika Donalda Trumpa, i potencijalnoj borbi za povrat oko 150 milijardi dolara od američke vlade za već plaćene carine.
Nade da bi sud mogao poništiti Trumpove odluke o carinama porasle su nakon ročišta u studenom, kad su i konzervativni i liberalni suci izrazili skepsu oko vladine tvrdnje da je predsjednik ovlašten mijenjati carinske stope po zakonu iz 1977. U nekim kompanijama smatraju da će, čak i ako sud poništi Trumpove carine, vlada učiniti sve što može da onemogući povrat plaćenih carina.
Trump je prvi američki predsjednik koji se poziva na Zakon o međunarodnim gospodarskim ovlastima u izvanrednim situacijama (IEEPA) za uvođenje carinskih stopa, jer se dosad isključivo koristio u iznimnim situacijama za uvođenje sankcija neprijateljima SAD-a, ili za zamrzavanje njihove imovine.
Njegove carine, za koje se pozivao na odredbe tog zakona, su od 4. veljače do 14. prosinca po podacima američke carinske uprave CBP u državni proračun uprihodile 133,5 milijardi dolara. Nema podataka koliki je taj iznos danas, ali po izračunu Reutersa trebao bi biti oko 150 milijardi dolara.
Tehnička izmjena koju je 2. siječnja objavio CBP, kojom će se svi carinski povrati obavljati elektronički, također daje razloga za optimizam. Iako to još uvijek ne znači da će proces biti potpuno automatiziran, “ipak na neki način poručuje kako je carinska uprava spremna krenuti s povratom novca, ako Vrhovni sud doista tako odluči,” izjavila je za Reuters Angela Lewis iz špediterske i logističke tvrtke Flexport.
Iz samog CBP-a nisu odgovarali na medijske upite o načinu isplate povrata novca. Iako bi volumen tih potencijalnih isplata bio najveći u povijesti carinske uprave, američko ministarstvo financija ipak već ima iskustvo u isplatama stotina milijardi dolara povrata poreza svake godine.
Američki ministar financija Scott Bessent nedavno je u Minneapolisu rekao je da je nejasno kakva bi mogla biti sudska odluka, ali da bi negativna presuda značila da predsjednik “gubi fleksibilnost u korištenju carinskih stopa kao alata za nacionalnu sigurnost i kao argumenta u trgovinskim pregovorima.”
Trump je nakon stupanja na dužnost u siječnju dva puta uvodio carine pozivajući se na odredbe iz spornog zakona. U travnju prošle godine je najavio “recipročne” carine za većinu zemalja na svijetu, tumačenjem da trgovinski deficit predstavlja “izvanrednu situaciju.” Prije toga, u veljači i ožujku, uveo je posebne carine za robu iz Kine, Kanade i Meksika, kad se također pozvao na IEEPA i naveo ilegalnu trgovinu fentanilom i drugim narkoticima kao nacionalnu krizu koja opravdava takav potez.
U svakom slučaju, bilo kakav proces povrata carina uvelike će ovisiti o tome hoće li Vrhovni sud pružiti upute o povratu ili će umjesto toga dati nalog sudu niže instance da se time bavi, što bi vjerojatno onda bio njujorški Sud za međunarodnu trgovinu (ITC).
Uvoznici obično po zakonu imaju 314 dana za ispravke dokumentacije uvezene robe, i nakon tog kreće zastara za bilo kakve povrate. Taj je rok je već istekao za uvoznu robu iz Kine na koju su se počele primjenjivati carine u veljači 2025.
Neke kompanije, među kojima je popularni lanac trgovina Costco, već su podnijele preventivne tužbe protiv CBP-a kako bi izbjegle zastaru i zadržale pravo na potencijalni povrat. Costco je u sudskom postupku rekao da je tužba opravdana, jer čak i ako Vrhovni sud utvrdi da su carine bile nezakonite, uvoznici nemaju nikakvu garanciju da će dobiti povrat bez nove sudske odluke.
Slične tužbe su podnijele brojne druge tvrtke, među kojima su proizvođač tunjevine Bumble Bee Foods, kozmetička kompanija Revlon, proizvođač naočala EssilorLuxxotica, i proizvođač motocikala Kawasaki.
Istovremeno, neke manje kompanije su odlučile da neće čekati sudsku odluku, i umjesto toga su počele prodati svoja potraživanja od države, na novonastalom sekundarnom tržištu. Proizvođač igračaka Kids2, koji uvozi proizvode iz Kine, rekao je za Reuters da su prodali svoja potraživanja po cijeni od 23 centa za dolar u slučaju “recipročnih” carina, ali da su dobili tek 9 centi za dolar za potraživanja vezana za namet uveden zbog fentanila.
Pete Mento iz konzultantske tvrtke Baker Tilly, izjavio je da bi svim uvoznicima bilo najbolje da se pripreme za odluku prikupljanjem detaljne dokumentacije o plaćenim carinama, jer će vrlo vjerojatno za ostvarivanje bilo kakvih potraživanja biti potrebno dokazati da su doista plaćeni nameti slijedom spornog zakona.
Pročitajte još:
Ishod sudske odluke u petak je neizvjestan, iako online stranice za klađenje Keshi i Polymarket procjenjuju da trump ima 30 posto šanse za pobjedu u slučaju nameta uvedenih pod izgovorom fentanila, te tek 23 posto u slučaju “recipročnih” carina.
Trump je u ponedjeljak na društvenim mrežama lažno tvrdio da je carinama prikupljeno 600 milijardi dolara. Ukupni američki prihodi od svih carina su u fiskalnoj 2025, tj. do rujna prošle godine, iznosili rekordnih 195 milijardi, a nakon tog su bili oko 30 milijardi mjesečno, po podacima ministarstva financija.
Carinska služba je objavila podatke o carinama plaćenima po Trumpovim stavkama vezanima za zakon IEEPA od veljače prošle godine do sredine prosinca, po državama izvoznicama. Iz njih se vidi da je po nametu za fentanil s početka prošle godine na robu iz Kine i Hong Konga plaćeno 37,8 milijardi dolara carina, za robu iz Meksika 6,5 milijardi, a iz Kanade 2,2 milijarde, dok je na ime “recipročnih” carina sa svim zemljama svijeta naplaćeno 81,7 milijarde dolara.
