Američke carine dovele do velikog pada potražnje za zračnim prometom

Trgovinski sukob sa SAD-om ostavlja vidljive posljedice na globalnom gospodarstvu, posebice na sektore turizma i zrakoplovstva, stoji u najnovijoj analizi kreditnog osiguranja Acredia, nastaloj u suradnji s Allianz Tradeom.

Nedavno uvedene američke carine dovode do pada potražnje za zračnim prometom, rasta operativnih troškova te uskih grla u proizvodnji zrakoplova, naveli su.

“Svjedočimo osjetljivoj lančanoj reakciji. Nove carine značajno poskupljuju cijene zrakoplova i njihovih dijelova, dok istovremeno politička neizvjesnost smanjuje interes za putovanja”, izjavio je Michael Kolb, član uprave Acredie.

Broj turista iz zapadne Europe koji su posjetili SAD u ožujku je pao je za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Nacionalnog ureda za putovanja i turizam (NTTO), broj njemačkih putnika smanjen je za čak 28 posto, a španjolskih za 25.

Sjedinjene Američke Države tradicionalno su jedno od tri najvažnija odredišta u međunarodnom turizmu, ali i u zračnom prometu. Ovisnost o poslovanju s američkim tržištem stoga je izrazito visoka.

No, oslabljena potražnja sada je itekako vidljiva: prosječna popunjenost sjedala na transatlantskim letovima pala je s 84 na 78 posto od početka godine. Posebno je bolan udarac pad potražnje za dugolinijskim letovima prema SAD-u koji su za mnoge aviokompanije među najprofitabilnijima.

Dodatni problem svakako je i velika kriza koja je u posljednjih godinu dana potresala američkog proizvođača zrakoplova Boeing. Sredinom siječnja tako su objavili kako su prošle godine isporučili tek 348 zrakoplova, što je skoro dvostruko manje nego u 2023. kada ih je bilo 528.

Problemi s kvalitetom u proizvodnji, oštriji regulatorni nadzor, zastoji u dobavnim lancima i sedmotjedni štrajk nisu mogli nego usporiti proizvodnu traku. Nakon završetka štrajka 5. studenoga Boeing je oprezno počeo vraćati proizvodnju u normalu.

U prosincu je isporučeno 30 zrakoplova nakon 13 u studenome i 14 u listopadu. Brojka bruto narudžbi iznosila je 569 aviona.

“Izgledi za europske aviokompanije su, unatoč svim izazovima, relativno dobri. Zahvaljujući znatno nižim cijenama kerozina i stabilnijim maržama, za 2025. godinu očekujemo prosječan rast prihoda od otprilike 10 posto”, ističe Kolb.

Ipak, aviokompanije se suočavaju s problemima vezanim uz kapacitete i rast cijena zrakoplova. Potražnja za novim zrakoplovima na globalnoj razini ostaje visoka, dok proizvodnja i dalje trpi dugoročne posljedice pandemije.

Krajem 2024. godine globalna lista narudžbi dostigla je rekordnih 17.000 zrakoplova, a rokovi isporuke, osobito za kratke i duge relacije znatno su se produljili. Prema industrijskim prognozama, cijene zrakoplova mogle bi porasti i do 20 posto do 2030. godine.

“Nakon pandemijskog zastoja, zrakoplovna industrija se u posljednje vrijeme ponovno stabilizirala. No aktualna gospodarska kretanja naglo usporavaju taj oporavak“, objašnjava Kolb i dodaje kako poseban izazov za mnoge avioprijevoznike predstavljaju rast cijena zrakoplova i ograničeni proizvodni kapaciteti, što otežava ulaganja i strateško planiranje.

“U gospodarski napetim vremenima još je važnije temeljiti poslovne odnose na pouzdanim informacijama. Tvrtkama se preporučuje da pravodobno provjere potencijalne partnere ili klijente. Kao vodeći osiguravatelj potraživanja, u tome pružamo podršku kroz pouzdanu procjenu kreditne sposobnosti, analize tržišta i jasnu procjenu ekonomskih rizika”, naglasio je.