Američke carine bi bitno umanjile rast u eurozoni, no ne bi svi sektori jednako patili

Pixabay.com
SAD i EU, Foto: Pixabay.com/Ilustracija

Carine koje će SAD vjerojatno uvesti Europskoj uniji (EU) mogle bi ugroziti očekivani rast u Europi u ovoj godini, procjenjuju ključni analitičari s Wall Streeta.

Ekonomisti Goldman Sachsa i JPMorgana su u odvojenim analizama ovoga tjedna zaključili da carine u kombinaciji s mogućom uzvratnom mjerom EU-a mogu bitno pogoršati izglede za gospodarstvo eurozone u 2025.

Goldman Sachs tako vidi rast u eurozoni ove godine na 0,7 posto. Europska središnja banka, prema zadnjim prognozama, očekuje stopu od malo iznad jedan posto.

EU nije bila uključena u prvi krug uvođenja carina nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću, no on je jasno naznačio da stvari neće ostati nepromijenjene s obzirom na veliki trgovinski suficit EU-a sa SAD-om.

Pitanje je koliku u konačnici štetu mogu napraviti carine.

Glavni ekonomist za Europu u Goldman Sachsu Sven Jari Stehn smatra da stopa od 10 posto na sav uvoz iz EU-a, uz odgovarajuću uzvratnu mjeru Bruxellesa, može izbrisati jedan postotni bod rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u eurozoni.

No, mimo BDP-a, zarade tvrtki u EU mogu doći pod pritisak. Tako Goldman Sachs predviđa da će rast zarade po dionici biti tek tri posto u Europi naspram ranijih predviđanja od oko osam posto.

“Nije stvar samo u carinama, već opća trgovinska neizvjesnost pogađa rast i namjere investitora”, prenosi Euronews ocjenu Goldman Sachsa.

Na EU otpada oko 15 posto ukupnog američkog uvoza. Među ključnim uvoznim predmetima su strojevi, lijekovi i kemijski proizvodi. Ostali bitni sektori su automobilska industrija, metalna industrija i tehnologija.

Goldman Sachs navodi da ipak neće svi sektori jednako osjetiti probleme, odnosno da su proizvođači automobila puno više izloženi no farmaceutski sektor.

Slabiji euro prema dolaru može donekle ublažiti učinke na europske tvrtke, posebice za one globalne koje imaju prihode u raznim dijelovima svijeta. Goldman Sachs očekuje da bi tečaj eura u odnosu na dolar mogao u idućih 12 mjeseci skliznuti an 0,97 sa sadašnjih 1,04 dolara za euro.

Ipak, stvar nije tako jednostavna za europske tvrtke jer slabiji euro ide ruku pod ruku s povećanjem premije rizika što onda smanjuje konkurentsku prednost slabije valute, smatraju analitičari.

Neizvjestan je i opseg odgovora EU-a na vjerojatne američke carine.

Ili, kako kaže, analitičarka JPMorgana Nora Szentivanyi, “motivacija, ciljevi, odabir trenutka i stope” su potpuno nepoznati.

Ako EU bude ponovio strategiju ciljane odmazde iz 2018. godine, vjerojatno će se izbjeći carine na energente, ali bi se mogle nametnuti carine na proizvode koji najviše pogađaju Trumpovu izbornu bazu.

JPMorgan je već ukalkulirao 0,5 postotnih bodova anualizirani manji gospodarski rast u iduća četiri kvartala zbog povećanih trgovinskih napetosti.

Ovaj tjedan se američki ministar financija Scott Bessent sastao s predsjednicom Europske središnje bank Christine Lagarde kako bi razgovarali o gospodarskim prioritetima i translatlantskoj suradnji, no nisu otkriveni detalji razgovora.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari