Planovi novog njemačkog kancelara u dolasku i lidera konzervativne stranke CDU, Friedricha Merza, za pokretanje ambicioznog programa državnih investicija u ponedjeljak su zapeli na njemačkim sudovima.
O Merzovom planu aktualni saziv njemačkog Bundestaga je trebao glasati u utorak, no njegova budućnost čini se neizvjesnom jer je u posljednji trenutak protiv izglasavanja tog programa investicija teškog 500 milijardu eura pritužbu ustavnom sudu podnijela desničarska stranka AfD, koja kaže da nije ostavljeno dovoljno vremena da stručnjaci pregledaju prijedlog nove vlade u dolasku.
Investicijski plan, koji predviđa ogromna povećanja izdvajanja za obranu i infrastrukturu, i kojeg su podržali Merzovi budući koalicijski partneri iz socijaldemokratske stranke SPD, također predviđa i reformu inače strogih njemačkih fiskalnih pravila koja ograničavaju javno zaduživanje. Već je i vijest o postignutom dogovoru prošli tjedan pozdravljena na financijskim tržištima, gdje su zbog toga i europske dionice i euro zabilježili rast.
No, Merz je trenutno u utrci s vremenom i želi uvrstiti glasanje o planu što prije, jer već 25. ožujka predviđeno je zasjedanje novog saziva Bundestaga, u kojem bi skupine ekstremne ljevice i desnice trebale imati više zastupnika, i samim time više mogućnosti blokiranja predloženih investicija. Sam Merz kaže da je potrebno što prije donijeti odluku o tome zbog geopolitičkih okolnosti i situacije u kojoj se Europa nalazi u sendviču između neprijateljske Rusije i nepouzdane Amerike pod predsjednikom Donaldom Trumpom.
Osim AfD-a, pritužbu na izglasavanje predviđeno za utorak uložila je i jedna neovisna zastupnica, a troje zastupnika iz liberalne stranke FDP je najavilo sličan potez. “Savezna vlada zasad nije bila u stanju odgovoriti na vrlo jednostavna i bazična pitanja o tome,” rekao je za njemačku agenciju DPA šef stranke FDP za financije Florian Toncar.
Merz je prošlog tjedna, osim podrške svojeg CDU-a i najveće druge stranke u Njemačkoj SPD-a, dobio i potporu Zelenih. U ponedjeljak je i njemačka ministrica vanjskih poslova iz redova Zelenih, Annalena Baerbock, na marginama sastanka ministara članica EU, rekla da otpuštanje “kočnice duga” – uvedene 2008. nakon globalne financijske krize – predstavlja snažnu poruku za europsku sigurnost.
“Ovo je snažan signal da Njemačka ozbiljno razmišlja o svojoj sigurnosti, o sigurnosti Ukrajine, i sigurnosti Europe,” rekla je Baerbock, a prenosi njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Na saveznim izborima krajem veljače konzervativni CDU i socijaldemokratski SPD su osvojili zajedno 328 zastupnika, što je dovoljno za tanku većinu u parlamentu koji u novom, smanjenom, obliku ima ukupno 630 mjesta. Zeleni će u novom sazivu biti čevrta najveća stranka, sa 118 ruku.
Nove mjere bi trebale konačno potaknuti i ekonomski razvoj Njemačke, koja već posljednje dvije godine bilježi negativan rast – a po prognozama s početka godine, i 2025. je trebala biti treća godina smanjenja BDP-a zaredom. Parlamentarni odbor za proračun trenutnog saziva odobrio je Merzov plan u nedjelju, a prošlog tjedna plan je već preživio pravna osporavanja nekih članova AfD-a i zastupnika Ljevice.
U utorak, na predviđenom izglasavanju, trenutna koalicija na odlasku – koju čine CDU, SPD i Zeleni – drži potrebnu dvotrećinsku većinu koja je minimum za izglasavanje ovakvih ustavnih promjena, uz višak od možda 30-ak zastupnika.
Prinosi na državne obveznice u eurozoni u ponedjeljak su uoči očekivanog glasanja pali, što ukazuje na pozitivnu reakciju financijskih tržišta. No, u ponedjeljak su stigle i nove tmurne prognoze za tekuću godinu, koje ilustriraju opseg ekonomskih problema s kojima će se Merz morati uhvatiti u koštac.
Pročitajte još:
- Buduća Vlada Njemačke dogovorila promjenu paradigme i drastično povećanje izdvajanja za infrastrukturu i vojsku
- Zbog njemačkih najava o velikom povećanju javnih investicija Goldman Sachs i Nomura predviđaju nešto veći rast Njemačke i cijele eurozone
- Njemačka ekonomija u kroničnoj stagnaciji: pet ključnih problema za novu vladu u Berlinu
Minhenski Institut IFO za ekonomska istraživanja projicira da će ove godine njemački BDP rasti mršavih 0,2 posto nakon dvije uzastopne godine pada – a kao razlog slabašnog oporavka navode navode slabu industrijsku potražnju, pritiske međunarodne konkurencije, kao i nedostatak investicija.
Po istraživanju njemačke gospodarske i trgovinske komore (DIHK) oko 40 posto anketiranih njemačkih kompanija planira investicije u inozemstvu, kako bi smanjile troškove. “Njemačkoj prijeti zaostajanje… Ako kompanije sve više odlaze u inozemstvo zato što su ovdje visoki troškovi energenata, birokracija koja paralizira, i zato što ih guši sve veće porezno opterećenje, to onda šalje opasan signal,” rekao je Volker Treier, šef odjela za vanjsku trgovinu pri DIHK, u izjavi koju je prenio Reuters.
U ponedjeljak je i udruženje najrazvijenijih ekonomija na svijetu OECD snizilo svoju prognozu njemačkog rasta za 2025. godinu, sa 0,7 posto na 0,4 posto.
