Allianz: Globalna financijska imovina kućanstava lani bilježila rekordni rast, povećanje i u Hrvatskoj

Prošlu godinu obilježila su znatno manja ulaganja, no gospodarstva su pokazala otpornost, a tržišta čak i znatno porasla, otkriva petnaesto izdanje Allianzovog Izvješća o globalnom bogatstvu koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.

Globalna financijska imovina privatnih kućanstava, navodi Allianz u priopćenju, zabilježila je rekordan rast od 7,6 posto koji je više nego nadoknadio gubitke od prošle godine koji su iznosili minus 3,5 posto.

Ukupna financijska imovina iznosila je 239 bilijuna eura na kraju godine iako su tri glavne kategorije imale nejednak rast.

Vrijednosni papiri, čiji je rast iznosio 11 posto, i osiguranje/mirovine sa 6,2 posto imali su koristi od rasta burze i viših stopa te su porasli znatno brže od prosjeka posljednjih deset godina. S druge strane, rast bankovnih depozita pao je na 4,6 posto nakon velikog rasta tijekom pandemijskih godina, zabilježivši jedno od najnižih povećanja u posljednjih 20 godina.

Mnoge su države 2023. doživjele oporavak, dok su samo dvije, Novi Zeland i Tajland, zabilježile negativne stope rasta.

Rast je bio relativno ujednačen u svim regijama, a posebice u Aziji i Sjevernoj Americi, koje su obje imale stopu rasta veću od osam posto.

Pritom je SAD s 8,6 posto imao čak i veću stopu rasta od Kine, gdje je iznosio 8,2 posto. Kao rezultat toga, prednost rasta gospodarstava u razvoju u odnosu na razvijena gospodarstva ponovno se znatno smanjio i prošle je godine iznosio samo dva postotna boda.

“Razmjerno slabiji rast siromašnijih zemalja odražava novu stvarnost fragmentiranog svijeta. Do 2017., kada je došlo do trgovinskog spora između SAD a i Kine, siromašnije su zemlje i dalje imale prednost gospodarskog rasta od 10 postotnih bodova pred bogatijim zemljama. Svi plaćamo cijenu za razdvajanje, ali gospodarstva u razvoju najviše će to osjetiti. U manje povezanom svijetu više je nejednakosti”, pojasnio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza”.

Normalizacija ulaganja u štednju, nekretnine i dalje u krizi

Nastavila se i normalizacija novih ulaganja u štednju nakon velikog rasta tijekom pandemijskih godina prisilne štednje: zabilježen je pad za 19,3 posto, na tri bilijuna eura. On se gotovo u potpunosti može pripisati bankovnim depozitima – banke u cijelom svijetu dobile su tek 19 milijardi eura, što je pad od 97,7 posto. Za to su najodgovornija kućanstva u SAD-u koja su likvidirala depozite vrijedne 650 milijardi eura.

Nekretnine predstavljaju kategoriju imovine na koju su rastuće kamatne stope imale negativan utjecaj. Ista je zabilježila najniži rast u 10 godina sa samo 1,8 posto, dok je u zapadnoj Europi pala za 2,2 posto.

Što se tiče Hrvatske, financijska imovina kućanstava povećala se za 7,4 posto, što je dvostruko više nego 2022. godine. Glavni pokretač bili su osiguranje/mirovine sa 14 i vrijednosni papiri s 12,5 posto rasta.

Udio osiguranja/mirovina u portfelju hrvatskih kućanstava posljednjih se godina stalno povećavao te je krajem 2023. dosegnuo 28 posto. Međutim, bankovni depoziti i dalje su najveća kategorija imovine s udjelom od 46 posto, ali su zabilježili slab rast od 1,5 posto, najslabiji od vremena globalne financijske krize.