Hrvatski željeznički sustav ulazi u intenzivno razdoblje modernizacije, a u javnoj raspravi dva su važna dokumenta kojima se predviđaju ulaganja u infrastrukturu, te modernizacija željezničkih pruga u Hrvatskoj.
No, jesu li ti impozantni planovi samo puke želje ili realan plan koji bi mogao dovesti do povećanja broja putnika i preseljenja teretnog prometa na željezničke pruge, Financije.hr su pitale stručnjaka za željezničku infrastrukturu, profesora sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti i predsjednika Saveza za željeznicu prof. dr. sc. Mladena Nikšića.
Gotovo da nema prigode u kojoj potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ne napomene koliko je “težak” plan za željeznice: do 2035. godine uložiti oko šest milijardi eura s ciljem modernizacije nešto više od 1.000 kilometara pruga, što je gotovo polovica mreže.
Ili kako je to dočarao potpredsjednik Butković: „To je transformacija koja će se osjećati desetljećima.”
„Najveći strateški projekt koji je pred nama je Nizinska pruga čija je vrijednost, prema našoj procjeni, veća od 2,5 milijarde eura. Tu je riječ o najvažnijem infrastrukturnom zahvatu u sljedećem desetljeću. On je dio osnovne TEN-T mreže (Trans-europska prometna mreža) i ima presudnu ulogu za poziciju Hrvatske kao europske prometne ulazne točke“, naglasio je Butković, istaknuvši kako bez izgradnje Nizinske pruge ni novi potencijali i perspektive nisu mogući.
S obzirom da je prihvatljivost trase potvrđena u cijelosti s aspekta zaštite okoliša, projekt je ušao u aktivnu fazu projektiranja i pripremne gradnje, a financije su predviđene i osigurane do 2028. godine.
Stručnjak Mladen Nikšić pohvaljuje plan kojim se planira obnovu i modernizaciju glavnih željezničkih pruga u Hrvatskoj, no ističe da je, s obzirom na višegodišnji zastoj u remontu pruga, potrebno inzistirati da plan bude realiziran. Osobito izdvaja da je pohvalno što su planom obuhvaćeni željeznički čvorovi Zagreb i Rijeka te pruge: Oštarije – Knin – Split (Zadar, Šibenik), Varaždin – Dalj i Istarske pruge.
Pritom, profesor Nikšić smatra da bi najvažnija trebala biti mjera poticanja prijevoza tereta Ličkom prugom (prema lukama Zadar, Šibenik i Split), te pojedinačnih pošiljki koje su komercijalno neisplative usluge teretnog prijevoza. Lička pruga je neelektrificirana i nije atraktivna željezničkim prijevoznicima zbog skupe dizelske vuče.
Pruga Knin – Zadar se obnavlja i za očekivati je veći željeznički promet u luci Zadar. Nije poznata budućnost luke Šibenik preko koje je promet obavljala Petrokemija iz Kutine. Povećanjem prometa željeznicom iz luka Zadar, Šibenik i Split mogla bi se otvoriti mogućnost financiranja elektrifikacije Ličke pruge s obzirom da je navedena pruga uvrštena u TEN-T Osnovnu mrežu.
Što se tiče postavljenih ciljeva u prijevozu putnika, ciljani broj putnika do 2030. je 22 milijuna putnika. Profesor Nikšić upozorava da je u 2024. godini prevezeno 24,6 milijuna putnika željeznicom, pa smatra da je navedeni cilj postavljen prenisko, te da bi trebao iznositi barem 30 milijuna.
Uz to, smatra da je nerealno očekivati smanjenje subvencija u javnom putničkom prijevozu. Danas subvencija po vlaku i po kilometru iznosi 4,56 eura u 2022. godini, a plan je da bi u 2030. iznosila 4,00 eura.
“Mislim da to, s obzirom na inflaciju i porast cijena, nije moguće, odnosno da će subvencija u 2030. godini iznositi najmanje 5,00 eura po vlak-kilometru”, procjenjuje Mladen Nikšić.
Pohvalno je, ističe profesor sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, što se planiraju ulaganja u bolju signalizaciju i upravljanje prometom, s obzirom da su se posljednjih godina dogodile brojne nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima kao i nesreće teretnih vlakova (iskliznuća, kvarovi i dr.), uslijed kojih je dolazilo do višednevnih zastoja prometa na jednokolosiječnim prugama za koje nisu postojali alternativni pravci prometovanja.
Uz signalizaciju i upravljanje prometom modernizirat će se i križanja cesta i željeznica, te dobavljati moderna oprema za sigurne kontrole vlakova.
Što se tiče HŽ Carga, poduzeća u vlasništvu države, predviđa se financijsko i poslovno restrukturiranje društva, što podrazumijeva pronalaženje strateškog partnera. Profesor Nikšić smatra da je strateški partner ključan za zadržavanje tržišnog udjela od 40-50 posto u Hrvatskoj i širenje na inozemna tržišta.
Dobro je što se planom predviđa izgradnja logističkog centra na Ranžirnom kolodvoru u Zagrebu, te nabava novih motornih vlakova za 65 milijuna eura jer su postojeća starija i od 40 godina. Uz to trebalo bi obnoviti i modernizirati električne i dizelske lokomotive kao i putničke vagone zbog njihove starosti i nerentabilnosti u suvremenom prijevozu putnika. Neophodno bi bilo unaprijediti njihovo održavanje bilo kroz modernizaciju radionica, kroz primjenu suvremenih tehnologija održavanja željezničkih vozila.
Pročitajte još:
Sve je to dio velikog europskog plana za željeznice do 2040. Samo za dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T-a do 2040. trebat će oko 345 milijardi eura, dok bi ambicioznija mreža s brzinama znatno preko 250 kilometara na sat mogla koštati čak 546 milijardi eura. Plan Europske Komisije je smanjiti vrijeme putovanja između najvećih europskih prijestolnica.
Primjerice, vlaku bi od Zagreba do Budimpešte 2040. trebalo tek četiri i pol sata, dok se danas vozi i više od šest sati. Iz Berlina u Kopenhagen putovat će se četiri sata umjesto sadašnjih sedam, a iz Sofije u Atenu šest sati umjesto sadašnjih 13 sati i 40 minuta.
