Airbus se pridružio inicijativi europskih startupova koji traže osnivanje EU fonda za ulaganja u digitalnu infrastrukturu

Velike europske korporacije kao što su Airbus i Dassault pridružile su se inicijativi više od 90 manjih europskih tehnoloških kompanija i lobističkih skupina u pozivu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen da se na europskoj razini osnuje državni fond za infrastrukturu kojim bi se povećala javna ulaganja u najsuvremenije tehnologije.

U otvorenom pismu upućenom Komisiji od 14. ožujka potpisnici kažu da recentna geopolitička zbivanja veano za SAD i EU naglašavaju hitnost kojom bi Europa trebala poduzeti mjere za očuvanje svoje strateške autonomije u ključnim sektorima.

“Europa treba preuzeti inicijativu i postati tehnološki neovisnija, u svim slojevima ključne digitalne infrastrukture, od logičke infrastrukture – kao što su aplikacije, platforme, mediji, ili okviri i modeli umjetne inteligencije – pa sve do fizičke infrastrukture, kao što su čipovi, računalstvo, pohrana podataka, i konekcije,” istaknuli su potpisnici, dodavši da “trenutna višestruka ovisnost Europe ugrožavaju sigurnost i pouzdanost, kompromitiraju našu suverenost, i štete našem rastu.”

U pismu se kaže da bi europski infrastrukturni fond bio ključna karika za financiranje tako ambicioznog cilja, osobito kapitalno zahtjevnim dijelovima lanca dodane vrijednosti, kao što su primjerice kvantna tehnologija ili proizvodnja čipova. Također se predlaže da vlade u natječajima za nabavu propišu davanje prednosti europskim dobavljačima, kako bi se time povećala potražnja i potaknule europske kompanije na investiranje.

“Cilj toga nije da se isključe ne-europski igrači, već da se stvori prostor u kojem se europski dobavljači mogu ravnopravno nadmetati (i opravdati investicije),” stoji u pismu, koje je upućeno i povjerenici Komisije za tehnološku suverenost, suverenost i demokraciju, Henni Virkunnen.

Među potpisnicima pisma su francuski pružatelj usluga u oblaku OVH Cloud i slične kompanije iz drugih europskih zemalja, zatim Europski softverski institut (ESI) iz Bugarske, Europska mreža startupa ESN, njemačko udruženje startupa za umjetnu inteligenciju AI Association, internetsko čvorište Amsterdam Internet Exchange (AMS-IX) i francuska banka za javne investicije BPI France.

Europske tehnološke kompanije već duže vrijeme traže da se smanji ovisnost o američkom Big Techu poticanjem “Euro stacka” – izgradnjom cijele vertikalne infrastrukture za tehnologiju koja bi bila u potpunosti suverena. Krajem siječnja talijanska ekonomistica specijalizirana za tržišno natjecanje Cristina Caffarra objavila je dokument nazvan EuroStack u kojem se detaljno razrađuje strategija za postizanje europske tehnološke suverenosti.

U posljednjih nekoliko mjeseci na skupovima i konferencijama sve se više govori o potrebi Europe da bude tehnološki neovisna, veće i manje europske kompanije sve više gledaju na trenutne geopolitičke napetosti i trgovinske ratove koje pokreće vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa kao poticaj za konkretniju podršku europskoj digitalnoj neovisnosti.

Bojazni oko tehnološke ovisnosti dodatno je potaknula i odluka SAD-a da gotovo preko noći obustavi podršku dojučerašnjem savezniku Ukrajini, što uključuje i dijeljenje obavještajnih podataka – i gostovanje američkog potpredsjednika JD Vancea na summitu u Munchenu koji je otvoreno kritizirao pokušaje reguliranja umjetne inteligencije i time zagovarao američku hegemoniju u tehnološkom prostoru.

Ideja o “državnom” fondu koji bi strateški ulagao u ključne projekte tehnološkog lanca (Sovereign Infrastructure Fund, SIF), također je razvila Caffarra, koja u svom planu kaže da za takav fond ne bi bila potrebna ogromna sredstva, već da bi bilo dovoljno manje iznose preusmjeravati u važne točke, poput primjerice open source projekte, u kojima je Europa tradicionalno jaka.

U EuroStack ideji želja je promijeniti i način razmišljanja europskih vlastodržaca, na način da se više ne bave samo reguliranjem digitalnih tržišta i usluga, već da više pažnje posvete samoj infrastrukturi na kojoj digitalne usluge počivaju – prije svega u području poluvodiča i cloud computinga, kao i da se fokus ulaganja Europske unije pomakne s akademskih institucija prema komercijalnim tvrtkama i malim startupovima.

Upravo se izostanak venture capital financiranja u Europi redovno ističe kao najveća prepreka za razvoj autohtone europske digitalne industrije, što je na tragu i upornih zazivanja za stvaranje jedinstvenog i integriranijeg europskog tržišta kapitala, o čemu redovno govori i bivši guverner Europske središnje banke Mario Draghi.

Draghi je u rujnu prošle godine potpisao izvještaj na 400 stranica za Europsku komisiju u kojoj se razmatra budućnost europske konkurentnosti, u kojoj su tri glavna područja na kojima Europa mora raditi smanjenje zaostajanja u inovacijama u odnosu na SAD, usklađivanje dekarbonizacije i zelenih politika s konkurentnom ekonomijom, te smanjenje ovisnosti o uvoznim resursima ili stranom infrastrukturom.