Američka tvrtka koja se bavi umjetnom inteligencijom (AI) Anthropic je analizirala izloženost AI-u u pojedinim zanimanjima i teoretski dodatni prostor za njezinu uporabu, a zaključak je da je taj neiskorišteni prostor još poprilično velik.
Utjecaj AI-a na razne vrste poslova je prerastao u jednu od glavnih debata koja se vodi u današnjem svijetu, a redovito se objavljuju procjene međunarodnih organizacija, akademskih stručnjaka i tvrtki koje se bave lovom na talente o tome koja su zanimanja najviše ugrožena.
Takvo je jedno istraživanje sada obavio i Anthropic. Ono uključuje novo mjerilo koje se naziva “promatrana izloženost”, a osmišljeno je kako bi se procijenilo koje su radne zadaće već automatizirane u praksi putem uporabe AI-a te kako bi se kvantificiralo koje zadaće veliki jezični modeli mogu još dodatno ubrzati.
Razlika je bitna jer je vidljivo što još AI dodatno može u odnosu na ono što već čini.
Tako je u nekoliko od 22 analizirana područja teoretska mogućnost pokrivanja zadaća putem AI-a, što uključuje i ono što se već sada postiže, iznad 80 posto. To je, recimo, slučaj s kompjutorima i matematikom gdje je brojka 94,3 posto jednako kao i kod financija.
Preostalih nekoliko su menadžment s 91,3 posto, uredsko-administrativna podrška s 90 posto, pravna pitanja s 89 posto, arhitektura i inženjerstvo s 84,8 posto te umjetnost i mediji s 83,7 posto.
U još pet područja brojka prelazi 50 posto. To su prirodne i društvene znanosti, prodaja, obrazovanje i knjižničarstvo, zdravstvo i socijalne usluge. Brojka varira od 50,5 kod socijalnih usluga do 77 posto kod prirodnih i društvenih znanosti.
Inače, Anthropic je tvorac Claudea kao AI asistenta.
Rezultati pokazuju da još ima dosta prostora jer je, primjerice, promatrana izloženost tom asistentu u kompjuterskom i matematičkom području sada 36 posto, a još je nepopunjeni prostor od 59 posto.
Kod financija 28 posto je već izloženo, a 66 posto tek ostaje za dodatni prodor. Kod menadžmenta prva je brojka tek 13 posto, a preostali prostor 78 posto.
“Kako sposobnosti (AI-a) napreduju i prihvaćanje i primjena se šire, sve će više zadaća biti zahvaćeno. Naravno, ima i područja, odnosno poslova, izvan dosega AI-a kao što su fizički poslovi u poljoprivredi poput podrezivanja grana do pravnih zadaća kao što je zastupanje klijenata na sudu”, ističe se u izvješću.
Teoretska procjena pokrivenosti AI-em je najniža u segmentu poslova koji se tiču održavanja prostora, tek 3,9 posto. U transportu to je 12,1 posto, u poljoprivredi 15,7 posto, u posluživanju hrane te građevini 16,9 posto, pružanju osobne njege 18,2 posto, instaliranju i popravcima 18,4 posto te proizvodnji 19 posto. To su, dakle, poslovi gdje je procijenjena brojka niža od 20 posto.
U području medija procijenjena je trenutačna izloženost na 19,2 posto, a teoretski još ostaje mogućnost pokrivanja od 65 posto.
Brojke pokazuju da je dosad najveći prostor u odnosu na ukupno procijenjeni potencijal pokriven u području prodaje, uredsko-administrativnih poslova te kompjuterskih i matematičkih zanimanja.
Zanimljiv je slučaj arhitekture i inženjerstva gdje je ostvarena pokrivenost tek pet posto, a pretpostavljena 85 posto.
Gledano pojedinačno prema zanimanjima, promatrana izloženost je, vjerojatno očekivano, dosad najviše ostvarena kod kompjutorskih programera.
Pročitajte još:
Zaposlenici u profesijama najviše izloženim riziku da ih u velikoj mjeri preuzme AI su obično starije, obrazovanije i bolje plaćene osobe i pritom pretežito žene, navodi se u izvješću.
Također se ocjenjuje da se izloženost AI-u dosad nije preobrazila u nezaposlenost. Od kraja 2022. nije, naime, zabilježen sustavan rast nezaposlenosti među radnicima u izrazito izloženim zanimanjima, no istodobno je znakovito kako je u njima usporeno zapošljavanje mladih ljudi.
