40 posto manje računa u maloprodaji zbog bojkota

Ovaj tjedan društvenim mrežama kružila je poruka u kojoj su građani pozvani na bojkot trgovačkih lanaca u petak, 24. siječnja, zbog visokih cijena, a čini se da su se mnogi odazvali na taj poziv. Bojkot bi trebao potrajati cijeli dan, a o trenutačnom stanju izvijestila je i Porezna uprava. Sve je pokrenula inicijativa iz Facebook grupe ‘Halo, inspektore’, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP).

“Ukupan broj fiskaliziranih računa za sve djelatnosti u petak, od 00:00 sati do 11:00 sati, bio je 1.625.377, a iznos računa je 22.231.318,03 eura. Prije tjedan dana, u petak 17. siječnja, u istom razdoblju je ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.246.030, a iznos 31.187.523,87 eura. Dok je prije malo više od godinu dana, u petak 19. siječnja 2024., broj računa bio 1.949.657, a iznos 23.648.954,56 eura”, objavili su iz Porezne uprave.

Prema navedenim podacima jasno je da je broj računa danas, od 00:00 sati do 11:00 sati, bio manji za 28 posto u odnosu na prošli petak, a iznos je manji za 29 posto, dok je u odnosu na 19. siječnja 2024. broj računa manji za 17 posto, a iznos za šest posto.

Bojkot je na današnjoj sjednici Vlade RH komentirao premijer Andrej Plenković.

“To je jedna važna i artikulirana poruka građana. Mi pratimo cijene i uspoređujemo ih te smatramo da je dio tih cijena neprihvatljiv u odnosu na iste proizvode u drugim državama. Stoga je ova današnja poruka važna i bit će uzeta u obzir pri definiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda koje će Vlada donijeti sljedećeg tjedna”, kazao je.

O bojkotu se ovaj tjedan izjasnio i ministar graditeljstva Branko Bačić. Rekao je da ga prije svega shvaća kao poruku građana koju podupire s obzirom na činjenicu da se ulazni troškovi, koji su u rukama Vlade RH, doista drže pod kontrolom i ne bi trebali biti razlog daljnjih poskupljenja.

“Ništa se bitno nije dogodilo, niti je PDV povećan. Dapače, čuli smo da je prosječna stopa kada se uzmu sve snižene stope oko 20 posto”, rekao je Bačić.

Bojkot podržava i ministar gospodarstva RH, Ante Šušnjar, koji je i prvi pokrenuo priču u medijima o bojkotu prodavaonica, po uzoru na Italiju i Njemačku, nekih ranijih godina, i to prije nego se ova ideja proširila na društvenim mrežama.

Iz PU su objavili podatke i posebno za djelatnost G-47- Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla.

“U petak 24. siječnja, od 00:00 sati do 11:00 sati, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 665.971, a iznos računa je 7.558.147,15 eura. U petak 17. siječnja ove godine, od 00:00 sati do 11:00 sati, ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 1.102.213, a iznos računa je 14.398.171,48 eura, dok je u petak 19. siječnja 2024., od 00:00 sati do 11:00 sati, ukupan broj fiskaliziranih računa bio 940.268, a iznos računa je 10.808.858,02 eura”, piše u priopćenju Porezne uprave.

Dakle, broj računa je danas bio manji za 40 posto u odnosu na prošli petak u razdoblju od 00:00 sati do 11:00 sati, a i iznos računa je također manji za 47 posto. Nadalje, u odnosu na petak 19. siječnja 2024., od 00:00 sati do 11:00 sati, broj računa je manji za 29 posto, dok je iznos računa manji za 30 posto.​

Zaposlenici splitskih prehrambenih lanaca, trgovina i benzinskih crpki u petak su uglavnom bez posla jer su se kupci uvelike odazvali pozivu na bojkot zbog visokih cijena, pogotovo namirnica, piše Hina. Navodi da je ista situacija i u Zagrebu te u Rijeci.

Ministar financija Marko Primorac izjavio je da kao građanin i potrošač razumije današnji bojkot trgovina te kako neće ići u dućan.

“Nije na Vladi da organizira bojkot, niti da poziva na bojkot, ali kao građanin, kao potrošač u potpunosti to razumijem i što se mene tiče ja neću ići u dućan danas”, kazao je Primorac na margini porezne konferencije ‘Porezi, državni poticaji i zelena tranzicija‘.

Ustvrdio je da je Vlada brojnim mjerama značajno pridonijela smanjenju inflatornih pritisaka koji su samo u 2022., u studenom iznosili više od 13,5 posto. Sada se, kaže, bilježe značajno manje stope inflacije, no to ne znači da se cijene smanjuju.

“U smislu kretanja inflacije, koliko će ovaj bojkot pridonijeti smanjenju inflatornih pritisaka, ja nisam baš siguran. Međutim, poruka koja se tako šalje mislim da je dobra i snažna. I mislim da svatko u proizvodno -poslovnom procesu ne može biti socijalno neosjetljiv i neodgovoran i ponašati se tako da samo prihvati cijenu od nekoga tko je u lancu prije njega izračuna svoju maržu”, rekao je Primorac.

Inflacija u prosincu 2024., mjerena indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj je razini porasla za 3,4 posto, dok su u odnosu na studeni 2024. bila veća za 0,1 posto, pokazala je druga procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama restorani i hoteli, za 9,6 posto, razna dobra i usluge za 6,7 posto, zdravlje za 5,5 te Obrazovanje za 5,4 posto. Rast je zabilježen i u kategorijama hrana i bezalkoholna pića za 5,1 posto, rekreacija i kultura za 4,9, alkoholna pića i duhan za 3,3 te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 2,8 posto.

I prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvatska je i dalje među državama s najvećom stopom inflacije, gdje su potrošačke cijene mjerene HICP-om bile u prosincu više za 4,5 posto nego u istom mjesecu 2023. godine, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja.

Bojkot podržavaju i iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Tajnik ove udruge, Tomislav Lončar, za Financije.hr je podsjetio da je ova udruga, prije nekoliko godina, kada je Hrvatska imala problem s cijenama ulja, organizirala akciju u kojoj su predložili potrošačima da tjedan dana kupuju samo ono što im je neophodno, što je polučilo određenim rezultatima.

“Sve je moguće ako će potrošači biti spremni na bojkot i ako će se riješiti malo svoje komocije. Ovo je jedan test da se vidi kako bi se mogli ponašati u budućnosti. Mi smo poslali svojim članovima te smo ih pozvali da se pridruže bojkotu trgovina 24. siječnja 2025. i pokažu – da je Vaš novac u Vašem džepu. Vi ste ti koji određujete gdje, koliko i kako ćete potrošiti svoj novac. Ako baš morate idite u trgovinu, ali pokažite da i ne morate. Pokažite snagu. Kada možemo bojkotirati trgovinu jedan dan da pokažemo našu snagu i moć, onda ćemo prema potrebi moći bojkotirati i više dan, a ako to bude trebalo. Nemojmo dozvoliti da nam se trgovci smiju. O ovom bojkotu ovisi i koliko će nas cijeniti i koliko vrijedi naša riječ jer trgovci žive od našeg novca, a ne mi od njihova. Ovaj bojkot određuje na neki način naše buduće odnose”, poručuje Lončar.

Iz trgovačkih lanaca su za Financije.hr rekli da razumiju kupce, ali nisu sigurni hoće li doći do promjena zbog bojkota, a iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) su poručili da ne podržavaju bojkot.

“Mi ne podržavamo bojkot, ali definitivno hoćemo jeftiniju hranu, samo je osnovno pitanje tko je krivac. Obično nas ekonomija uči da je cijena veća kad, na primjer, nemate dovoljno radne snage ili kad nema dovoljno robe”, kazao nam je Boris Podobnik iz UGP-a.

Autori: Vladana Kovačević i Vedran Harča