16 milijuna eura daje HŽ samo za nadzor radova na pruzi Dugo Selo – Novska

https://www.hzpp.hr/elektrobaterijski-vlak?p=578&r=294&mp=599
Elektrobaterijski vlak, Foto: HŽ/press

Hrvatske željeznice Infrastruktura objavile su natječaj vrijedan 16 milijuna eura za uslugu nadzora nad radovima na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na željezničkoj pruzi Dugo Selo – Novska, ključnoj dionici paneuropskog koridora RH1.

Projekt vrijedan više stotina milijuna eura pretvorit će jednokolosiječnu prugu u dvokolosiječnu s brzinama do 160 km/h, povećanim kapacitetom i interoperabilnošću prema EU standardima. Obuhvaća izgradnju novih dionica (npr. Kutina – Lipovljani uz autocestu), rekonstrukciju kolodvora (Dugo Selo, Ivanić Grad, Kutina, Novska), ukidanje prijelaza u razini, ugradnju ETCS razine 1 te zaštitu od buke.

Nadzor, prema FIDIC uvjetima (crvena i žuta knjiga), uključivat će stalni tehnički, financijski i geodetski nadzor, kontrolna ispitivanja, koordinaciju sigurnosti na radu te izvještavanje do ishođenja uporabnih dozvola. Ugovor traži iskusne stručnjake za građevinske, elektroenergetske i signalno-sigurnosne radove.

Cilj je završetak u roku, unutar proračuna i s punom funkcionalnošću, čime će se skratiti vrijeme putovanja i povećati sigurnost prometa.

Važno je podsjetiti, četiri ponude pristigle su u srpnju za radove na najvećem željezničkom projektu u povijesti Hrvatske, odnosno na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka pruge Dugo Selo–Novska.

Procijenjena vrijednost radova na dionici dugoj 83 kilometara je 620 milijuna eura, pri čemu će dio iznosa biti financiran iz EU fondova. Na javno otvaranje pristigle su ponude indijsko-švedskog konzorcija koji sačinjavaju Ashoka Buildcom Ltd, Serneke International Group AB i Konkan Railway Corporation Ltd, te tvrtki Afcons Infrastructure Ltd, Doğuş İnşaat ve Ticaret Anonim Şirketi i Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş.

Spomenuti konzorcij ponudio je 779,8 milijuna eura, a Afcons Infrastructure, multinacionalna kompanija sa središtem u Indiji, 677 milijuna eura.

Ponudu od 989,8 milijuna eura dala je vodeća građevinska tvrtka Doğuş İnşaat ve Ticaret Anonim Şirketi, dok su njihovi sunarodnjaci iz Cengiz Insaat Sanayi ve Ticareta, kompanije koja je dio konglomerata Cengiz Holding, ponudili 873,1 milijun eura.

Pristigle ponude, navode iz HŽ Infrastrukture, bit će evaluirane u zakonski određenom roku, a nakon odabira ekonomski najpovoljnije slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

Predviđeno trajanje radova je pet godina i 10 mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Po njihovom završetku, brzina će na toj dionici iznositi i do 160 kilometara na sat.

Predviđena je i ugradnja novih uređaja te drugih elemenata prometno-upravljačkoga i signalno-sigurnosnoga željezničkog infrastrukturnog podsustava kao i rekonstrukcija i izgradnja novih elemenata i uređaja elektroenergetskoga željezničkog infrastrukturnog podsustava.

Međutim, kako nedavno prenosi Jutarnji list, željeznički projekti u Hrvatskoj financirani novcem iz Europske unije sporo se realiziraju te će se dio sredstava koji nije na vrijeme utrošen za projekte prebaciti u nove prioritete kohezijske politike EU. Među njima je i projekt izgradnje željezničke pruge Dugo Selo – Novska, projekt koji se ne realizira planiranim tempom pa su im alokacije umanjene, a novac će biti prebačen u prioritete priuštivog stanovanja i vodovodne infrastrukture.

Novac koji je oduzet željeznicama neće utjecati na dovršetak već započetih projekata, no izgledno je da će njihova realizacija sada kasniti i više nego što se mislilo, kao i da bi neki od njih mogli biti prebačeni u novo programsko razdoblje.

Alokaciju novaca za željezničke projekte potaknuo je najveći razlog – kašnjenje istih projekata, stoga je onda bilo najlogičnije i zagrabiti u njihove budžete, a poznato je i kako se ti projekti, pored novca iz Kohezijske politike, financiraju i zajmom Europske investicijske banke od gotovo milijardu eura, što bi značilo kako novac ni dosad nije bio prepreka u njihovoj realizaciji, nego je to prije bio operativni problem u provođenju programa na razini same države i Ministarstva prometa, navodi Jutarnji list.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari