10. kolovoza novi je rok za dogovor između Kine i SAD o carinama i trgovinskom sporazumu

Američki i kineski dužnosnici rekli su u utorak navečer nakon dva dana razgovora u Londonu da su se složili oko “okvira” za vraćanje trgovinskog primirja na pravi kolosijek i uklanjanje kineskih izvoznih restrikcija za rijetke zemne minerale, no bez ikakvih naznaka da bi se trgovinske nesuglasice mogle trajno razriješiti.

Američki ministar trgovine Howard Lutnick rekao je novinarima nakon sastanka da okvirni sporazum stavlja “meso na kosti” privremenog sporazuma postignutog u svibnju u Ženevi, kad su ublažene bilateralne carine između Kine i SAD-a, nakon što su iste dosegnule troznamenkaste stope.

No, dogovor iz Ženeve ubrzo je narušen zbog produljenja kineskih izvoznih ograničenja za kritične minerale, što je navelo Trumpovu vladu da odgovori uvođenjem svojih restrikcija za izvoz softvera za dizajniranje poluvodiča, zrakoplova i drugih vrsta robe u Kinu. Lutnick je rekao da će se novim sporazumom iz Londona ukloniti neka od nedavno uvedenih izvoznih ograničenja SAD-a, ali nije novinarima otkrio nikakve pojedinosti, nakon završetka razgovora u ponoć u Londonu, to jest oko 1 iza ponoći po hrvatskom vremenu.

“Dogovorili smo okvir za provedbu konsenzusa iz Ženeve i za telefonski razgovor dvojice predsjednika. Ideja je da se sad vraćamo nazad u SAD, na razgovor s predsjednikom Trumpom, da budemo sigurni da on to odobrava. Druga strana će se vratiti u Kinu i razgovarati s predsjednikom Xijem, i osigurati njegovo odobrenje – a ako se svi slože, implementirat ćemo taj okvir,” kazao je Lutnick.

Na odvojenom obraćanju novinarima kineski ministar trgovine Li Chenggang također je rekao da je “u načelu” postignut trgovinski okvir koji će se poslati na amenovanje američkim i kineskim čelnicima. Londonski dogovor bi mogao spriječiti raspad ranijeg ženevskog sporazuma zbog obostranih izvoznih restrikcija, no čini se da nema pomaka na rješavanju dubokih razlika oko Trumpovih carina i pritužbi SAD-a na kineski ekonomski model kojeg vodi država i koji se temelji na izvozu.

Kineski i američki pregovarači napustili su Ženevu s vrlo različitim interpretacijama onog što je tamo dogovoreno, i trebali su biti konkretnije oko sljedećih koraka, rekao je analitičar Josh Lipsky iz GeoEconomics Center, think tanka iz Washingtona. “Oni se sad vraćaju na početak – no to je ipak puno bolje nego da uopće ne razgovaraju,” rekao je Lipsky.

Obje strane sad imaju rok do 10. kolovoza za pregovore o opsežnijem sporazumu za popuštanje trgovinskih napetosti, jer u protivnom će carinske stope skočiti s oko 30 posto na 145 posto s američke strane, i s 10 posto na 125 posto na kineskoj strani. Investicijska javnost, koja se ranije opekla brzim reakcijama na konstantne trgovinske nestabilnosti, pokazala je znakove opreza. U vrijeme Lutnickove izjave otvorene su bile burze u Aziji, a najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica izvan Japana porastao je za malenih 0,57 posto.

“Sve bitno će biti u detaljima, no izostanak reakcije tržišta upućuje da se ovakav ishod i očekivao. Detalji su tu važni, posebice kad se radi o količinama rijetkih zemnih minerala koji će moći ići u SAD, te slanju američkih čipova u suprotnom smjeru. Ali zasad, sve dok novinske naslovnice pregovore opisuju kao konstruktivne, rizični oblici imovine će i dalje biti popularni,” rekao je Chris Weston iz trgovačke platforme Pepperstone u Melbourneu.

Lutnick je također rekao da će se ograničenja Kine na izvoz minerala i magneta riješiti u sklopu “temeljnog dijela” predviđenog “okvirnog” sporazuma. Stalne izmjene, promjene, najave i prijetnje carinskih mjera američkog predsjednika Donalda Trumpa potresla su globalna tržišta, dovela do zagušenosti i konfuzije u velikim lukama, poremetila opskrbne lance i naposljetku nanijele štetu od desetaka milijardi dolara, zbog smanjene prodaje i većih troškova poslovanja.

Svjetska banka smanjila je u utorak svoju prognozu globalnog rasta za 2025. godinu na mršavih 2,3 posto, kazavši da po njihovim analizama veće carinske stope i povećana neizvjesnost predstavljaju “značajan udarac” za skoro sva gospodarstva na svijetu. Rješavanje Trumpovog trgovinskog rata moglo bi zahtijevati da sve zemlje na svijetu uvedu neke prilagodbe kako bi se uhvatile u koštac s financijskim neravnotežama koje su zbog toga nastale, jer u protivnom prijeti opasnost od uzajamnog nanošenja ekonomske štete, rekla je predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde u srijedu tijekom posjeta Pekingu.

Smatra se da je drugi krug razgovora o američko-kineskim trgovinskim odnosima dobio velik poticaj zbog rijetkog telefonskog razgovora Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga prošlog tjedna, za kojeg je Lutnick kazao da “pruža smjernice” koje se nadovezuju na dogovor iz Ženeve. 

Podaci od ponedjeljka pokazali su da je vrijednost kineskog robnog izvoza u SAD u svibnju pao za 34,5 posto u odnosu na godinu ranije, što je najveći zabilježeni pad još od vremena pandemije bolesti Covid-19. Iako je efekt carina na inflaciju u SAD-u i tržište rada dosad bio prigušen, uvođenje carina je smanjilo optimizam američkih kompanija i kućanstava, a vrijednost dolara je i dalje pod pritiskom.

Osim Lutnicka, u Londonu su s američke strane na razgovorima bili i američki trgovinski predstavnik (USTR) Jamieson Greer i ministar financija Scott Bessent. Bessent je otputovao nekoliko sati prije kraja sastanka da bi se vratio u Washington kako bi svjedočio pred Kongresom u srijedu.

Kina ima praktički svjetski monopol na magnete od rijetkih zemnih minerala, ključnu komponentu za motore koji se koriste u električnim vozilima, a odluka Pekinga iz travnja da ograniči izvoz širokog spektra ključnih minerala i magneta poremetila je globalne lance opskrbe. SAD je u svibnju odgovorio na potez Pekinga zaustavljanjem izvoza softvera za projektiranje poluvodiča, kemikalija i zrakoplovne opreme, i to ukidanjem prethodno izdanih izvoznih dozvola.

Odmah nakon objave “okvirnog sporazuma” u Londonu, američki sud je objavio odluku po kojoj do daljnjeg ostaje na snazi najveći dio Trumpovih carina, dok se preispituje ranija odluka nižeg suda iz New Yorka koji je zaključio da je Trump prekoračio svoje zakonske ovlasti nametanjem carina.