U prošloj godini, pokazuju podaci Eurostata, Hrvati su uz Maltežane i Nijemce, imali najmanje poteškoća među članicama Europske unije (EU) kako bi osigurali potrebnu dentalnu skrb.
U cijeloj EU 6,3 posto osoba starijih od 16 godina izjavilo je da nisu mogli dobiti adekvatan stomatološki tretman zbog financijskih razloga, dugih listi čekanja i fizičke udaljenosti od stomatoloških ordinacija ili poliklinika.
Najveći postotak takvih osoba bio je u Grčkoj, čak 27,1 posto ili otprilike svaki četvrti Grk. Nakon toga slijedi Latvija sa 16,5 posto i Rumunjska sa 16,2 posto.
Na drugoj strani najbolja je situacija bila na Malti gdje tek 0,4 posto osoba nije moglo zadovoljiti svoje stomatološke potrebe.
Nešto slabija od Malte je Njemačka s 0,9 posto, a nakon toga dolazi Hrvatska s brojkom od 1,1 posto.
U Sloveniji je postotak bio čak 6,4 posto, što znači blago iznad prosjeka EU-a.
U Italiji je stopa bila 4,6 posto, u Francuskoj 8,2 posto, a u Španjolskoj 9,3 posto.
Bolje od prosjeka EU-a bilo je 17 zemalja.
Zanimljivo je da u zemlje koje imaju dvoznamenkasti postotak onih koji nisu mogli doći do adekvatne stomatološke skrbi spadaju još Portugal s 15,4 posto te Finska sa 14,8 posto.
Logično, kod osoba koje su u EU bile izložene riziku od siromaštva postotak je osjetno veći i doseže 13,7 posto za razliku od 5,1 posto onih kod nisu dobili potrebnu dentalnu skrb premda nisu u riziku od siromaštva.
U Hrvatskoj je kod onih koji su u riziku od siromaštva postotak bio 3,8 posto, a kod onih koji to nisu tek 0,6 posto.
Najveći jaz između te dvije kategorije primjetan je u Rumunjskoj gdje iznosi čak 30,9 postotnih bodova. U toj zemlji 43,5 posto onih izloženih siromaštvu nisu mogli do potrebnih stomatoloških usluga.
U Grčkoj je također jaz velik i iznosi 30,1 postotnih bodova. Tu je pak postotak kod onih u riziku od siromaštva prešao 50 posto i došao na 52,8 posto. Dakle, svaka druga takva osoba nije mogla adekvatno riješiti probleme sa zubima.
Najmanji jaz je bio u Njemačkoj, tek 1,3 postotna boda te na Malti 1,5 postotnih bodova.
U Hrvatskoj je, dakle, bio 3,2 postotna boda.
Pročitajte još:
Kad je riječ o općim zdravstvenim uslugama, tada u EU u 2024. godinni 3,8 posto osoba nije moglo do odgovarajućih potrebnih tretmana, a najvažniji su razlog bile liste čekanja.
U Hrvatskoj je stopa bila blago iznad europskog prosjeka, odnosno 3,9 posto. U Sloveniji je to bilo četiri posto.
