Zrakoplovne tvrtke, proizvođači čelika i građevina najviše trpe zbog energetskog šoka

Rat Izraela i SAD-a protiv Irana već je u trećem tjednu i mogu se dobro vidjeti koji su ekonomski sektori u Europi prošli bolje te koji lošije, ovisno o položaju u odnosu na naftu i općenito energiju.

Uglavnom, od početka sukoba glavni europski burzovni indeksi su oslabili oko sedam posto što je dosta više u odnosu na nekih 2,5 posto kod američkog indeksa S&P 500. Razlog je što američke dionice imaju koristi od statusa SAD-a kao velikog globalnog proizvođača nafte što donosi relativnu zaštićenost od energetskog šoka.

No, ispod općenitih brojki vidljiva je snažna podjela između europskih tvrtki koje profitiraju od skupe energije i onih koji se zbog toga guše.

Osim što je rasla snažno cijena nafte, i referentna cijena plina na europskom tržištu je povećana za 60 posto na iznad 50 eura za megavat-sat (MWh).

Analitičarka Goldman Sachsa Samantha Dart, kako prenosi Euronews, ističe kako je oko 19 posto globalne ponude ukapljenog prirodnog plina trenutačno izvan tržišta. Ona predviđa za drugi kvartal ove godine cijenu plina na europskom referentnom tržištu u Nizozemskoj od 63 eura za MWh.

Ono što je očito je da su jasni dobitnici u sadašnjoj situaciji europski proizvođači nafte i plina, pa im stoga rastu i cijene dionica.

Tako je kod norveškog Equinora od početka mjesec zabilježen rast od 23,7 posto. Ulagači se opredjeljuju za tu tvrtku koja ima veliki dio imovine izvan zone sukoba, a treba podsjetiti da je Norveška trenutačno najvažniji europski opskrbljivač EU-a energentima.

Druge dvije norveške energetske tvrtke također osjećaju pozitivne posljedice. U slučaju kompanije Var Energi dionica je poskupjela 19,9 posto, a kod tvrtke Aker BP to je 17,1 posto.

Talijanski ENI ima veću vrijednost od 14,7 posto dok je portugalska Galp Energia doživjela rast cijene dionice od 13,6 posto.

Zanimljivo je da je kod hrvatske INA-e cijena ista kakva je bila na početku ožujka te iznosi 505 eura, no poznato je da je mala količina dionica te tvrtke u slobodnom optjecaju na tržištu.

Dionica mađarskog MOL-a je u zadnjih tjedan dana ojačala 0,11 posto.

Najveće dobitke ostvarile su ipak europske energetske tvrtke koje se bave biogorivima.

U Njemačkoj je tako tvrtki Verbio vrijednost dionice od početka sukoba porasla 30,4 posto, a kod finske kompanije Neste Oyj, koja je najveći svjetski proizvođač obnovljivog dizela, skok je 28,1 posto.

Ono što se može zaključiti je da, kako fosilna goriva postaju skuplja i dobavni lanci krhkiji, raste privlačnost alternativnih goriva, i to jednako za kupce i ulagače.

Dobro je prošao i sektor proizvodnje umjetnih gnojiva, pa je kod tvrtke K+S rast cijene dionice 15,3 posto te kod tvrtke Yara International 15 posto. To odražava činjenicu da oko trećine globalne morske trgovine umjetnim gnojivom prolazi kroz Hormuški tjesnac.

Gubitnici doživljavaju jednako dramatične promjene, a to se ponajprije vidi kod energetski intenzivnih sektora.

Konkretno, pogođene su zrakoplovne tvrtke, proizvodnja čelika i građevina.

Primjerice, niskotarifni prijevoznik sa sjedištem u Budimpešti Wizz Air pretrpio je pad vrijednosti dionice od 31,2 posto. Air France-KLM je na gubitku od 22,1 posto, a EasyJet od 21,8 posto. Izračun je jasan. Cijena zrakoplovnog goriva je porasla, ‘hedging’ opcije su ograničene, a također i mogućnost brzog prenošenja troška na putnike.

Sličan udar doživljvaju proizvođači čelika, pa je Salzgitter izložen padu vrijednosti dionice od 27,9 posto, Thyssenkrupp od 27,3 posto te ArcelorMittal od 19,1 posto. Ta industrija je jedna od energetski najintenzivnijih na svijetu.

Talijanska građevinska grupacija Webuild je izgubila 26,6 posto vrijednosti što odražava šira strahovanja od smanjivanja ili zamrzavanja ulaganja u infrastrukturu u europskim gospodarstvima najizloženijim sadašnjem energetskom šoku.