Cijena zlata pala je u ponedjeljak pod pritiskom rastućih inflacijskih strahova, nakon što su američko-iranski mirovni pregovori završili bez dogovora, a Washington najavio blokadu Hormuškog tjesnaca, čime je dodatno produbljen globalni energetski šok.
Cijena unce zlata tijekom dana pala je i do 2,2 posto, spustivši se ispod 4.650 dolara, prije nego što je kasnije dio gubitaka ipak nadoknađen.
Američka vojska objavila je da će blokadu početi u 10 sati po istočnoameričkom vremenu, nakon što vikend pregovori s Iranom nisu uspjeli krhko primirje pretvoriti u trajniji mir nakon šest tjedana rata na Bliskom istoku.
Istodobno su snažno porasle cijene nafte i prirodnog plina. Američki predsjednik Donald Trump rekao je i da će SAD presretati svaki brod koji je Iranu platio prolaz kroz Hormuz, pomorski prolaz koji povezuje Perzijski zaljev sa svjetskim tržištima. Prije rata tim je tjesnacem prolazila petina svjetske trgovine sirovom naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Analitičari upozoravaju da je razvoj događaja tijekom vikenda dodatno ugrozio ionako krhko primirje i povećao izglede za dulje trajanje sukoba. Ipak, dio njih ističe da su reakcije zlata ovaj put bile nešto blaže nego u ranijim fazama rata.
Pad zlata dodatno je potaknuo rast dolara i pad burzovnih terminskih indeksa. Kako se zlato kotira u američkoj valuti, jači dolar automatski smanjuje njegovu privlačnost za dio ulagača. Uz to, rast cijena energenata ponovno je pojačao bojazan da bi središnje banke mogle dulje zadržati visoke kamatne stope ili ih čak dodatno podići.
To je loša vijest za zlato, koje ne nosi kamatni prinos i obično bolje prolazi u okruženju nižih troškova zaduživanja.
Prve procjene učinka rata na američko gospodarstvo već pokazuju rast inflacije. Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada, inflacija je u ožujku porasla najsnažnije u gotovo četiri godine, pri čemu su rekordne cijene benzina činile gotovo tri četvrtine mjesečnog povećanja.
Analitičari smatraju da povišena inflacijska očekivanja dodatno kompliciraju izglede za politiku američkog Feda i učvršćuju scenarij “viših kamata dulje vrijeme”. U takvom okruženju zlato ostaje rastrgano između geopolitičke potpore s jedne i makroekonomskih pritisaka s druge strane.
Pročitajte još:
Od početka sukoba krajem veljače zlato je izgubilo oko 10 posto vrijednosti. U prvim tjednima rata dio investitora prodavao je plemeniti metal kako bi pokrio gubitke na drugim tržištima, dok je u novije vrijeme zlato djelomično nadoknadilo pad zahvaljujući sve većem fokusu na usporavanje gospodarskog rasta.
Kasnije u ponedjeljak spot cijena zlata bila je niža 0,4 posto i iznosila je 4.729,02 dolara za uncu. Srebro je palo 1,8 posto, na 74,53 dolara, platina je bila gotovo nepromijenjena, dok je paladij blago porastao.
