Kineski kupci aviona koje gradi američki Boeing odbijaju primanje isporučenih zrakoplova zbog visokih kineskih carina, uvedenih kao odmazda na američke carine na kinesku robu. U četvrtak se već treći novi Boeingov avion zbo toga morao vratiti iz Kine.
“Zbog carina, mnogi naši klijenti u Kini su najavili da ne žele preuzimati isporuke,” rekao je predsjednik uprave Boeinga Kelly Ortberg u srijedu, dodavši da je Kina jedina zemlja u kojoj Boeings nailazi na ovakve probleme, i da zbog toga namjeravaju proizvedene avione koji su trebali završiti u Kini preusmjeriti drugim kupcima koji žele što brže isporuke zbog globalne nestašice novih komercijalnih zrakoplova.
Prije globalnog trgovinskog rata predsjednika Donalda Trumpa, komercijalnim zrakoplovima trgovalo se u cijelom svijetu bez ikakvih carine, na temelju sporazuma o civilnom zrakoplovstvu iz 1979. godine. No, kineski avioprijevoznik koji sad preuzme isporuku Boeingovog aviona sad bi mogao biti dužan platiti kineske carine koje je Peking uveo na uvoz američke robe.
Boeingov novi Max 737 ima tržišnu vrijednost od oko 55 milijuna dolara, procjenjuje konzultantska kompanija IBA. Kina je prije dva tjedna najavila carinu od vrtoglavih 125 posto na američku robu.
Dva 737 Max 8 zrakoplova, koji su u ožujku dopremljeni u Kinu za isporuku kompaniji Xiamen Airlines, vratila su se ovog tjedna nazad u proizvodni centar Boeinga u Seattleu. Treći 737 Max 8 u četvrtak je izašao iz Boeingovog proizvodnog centra u blizini Šangaja, i zatim otišao na američki pacifički teritorij Guam. Taj zrakoplov je napravljen za državnu kompaniju Air China.
Trajekt koji je prevozio taj avion iz Seattlea stigao je 5. travnja, u razdoblju između Trumpove prve objave carina za kinesku robu, i odmazde Pekinga i kineskih protumjera. Guam je mjesto na koje svraćaju avioni kad prelaze put duh 8.000 km iz Amerike preko Pacifika između Boeingovog sjedišta u Seattleu i kineskog Zhoushana kod Šangaja. Od Guama se zrakoplovi prevoze brodom na završne radove u Kini, i zatim isporučuju naručiteljima.
Boeingov financijski direktor Brian West rekao je u utorak na predstavljanju financijskih rezultata da kineski kupci predstavljaju oko 10 posto aviona iz Boeingove knjige narudžbi. Boeing je ove godine planirao isporučiti oko 50 novih zrakoplova u Kinu, kazao je West, no zbog odbijanja kineskih kupaca trenutno razmatraju mogućnosti za preprodaju čak 41 aviona koji su ili već sasvim dovršeni ili su u nekoj fazi proizvodnje.
“Za ostalih devet zrakoplova koji još nisu ušli u proizvodnju razgovaramo s našim klijentima, kako bismo razumjeli kakve su njihove namjere za preuzimanje isporučenih aviona te, ako bude bilo potrebno, postoji mogućnost da ih dodijelimo drugim kupcima… Sigurno nećemo nastaviti s proizvodnjom aviona za kupce koji ih neće preuzeti,” rekao je Ortberg.
Po podacima koje kompilira Aviation Flights Group trenutačno je u Americi 36 zrakoplova za kineske naručitelje u različitim fazama proizvodnje i testiranja, što uključuje i tri vraćena zrakoplova.
Boeingovi podaci pokazuju da ima ukupno 130 neostvarenih narudžbi za kineske avioprijevoznike i leasing kompanije, među kojima je i 96 komada Beingovog najprodavanijeg modela 737 Max. Izvori iz avioindustrije kažu da je značajan dio od preko 760 budućih narudžbi za koje Boeing još nije javno naveo kupce namijenjeno kineskom tržištu.
Trumpov carinski rat stiže u vrlo nezgodnom trenutku za Boeing, koji se još uvijek oporavlja od gotovo pet godina zabrane uvoza 737 Max zrakoplova u Kinu zbog nesreća iz 2018. i 2019., te ranijih trgovinskih napetosti iz vremena prvog Trumpovog mandata. West je rekao da se radi o “kratkoročnom izazovu,” jer će Kina ili ponovno početi preuzimati nove avione, ili će ih Boeing jednostavno pripremiti za preprodaju drugim kupcima. “Drugi klijenti zovu, i pitaju za dodatne zrakoplove,” kazao je West.
Boeingova neto dobit (2014–2024)
Washington je ovog tjedna nagovijestio da je otvoren za smirivanje trgovinskih tenzija, kazavši da visoke stope carina između SAD-a i Kine “nisu održive.” No, analitičari kažu da konfuzija oko stalnih izmjena carina i protumjera mogla učiniti isporuke novih aviona neizvjesnima, jer će direktori aviokompanija radije odgoditi isporuke umjesto da plaćaju drakonske namete.
Boeing je u srijedu objavio poslovne rezultate za prvo tromjesečje ove godine, u kojem je ostvario gubitak od 31 milijun dolara. Iako je bilanca bila negativna, rezultat je bio manje loš nego što su analitičari očekivali, te mnogo manji od istog kvartala prošle godine, kad je Boeing imao minus od 350 milijuna dolara.
Dugoročna šteta od smanjenog pristupa kineskom tržištu mogla bi biti velik udarac za Boeingove planove oporavka. U Kini se nalazi oko 14 posto svih komercijalnih aviona na svijetu, a toliki je bio i udio kineskih narudžbi u proteklih desetak godina – iako je u posljednje vrijeme taj broj značajno pao. Po procjenama samog Boeinga kineske kompanije će u narednih 20 godina trebati kupiti oko 8.800 novih zrakoplova za servisiranje domaćeg tržišta.
Pročitajte još:
U području zrakoplovstva Kina još uvijek uvelike ovisi o zapadnjačkim kompanijama. Iako kineska vlada ulaže velike svote u tvrtku Comac, koja bi trebala postati pandan američkom Boeingu ili europskom Airbusu, analitičari smatraju da će proći još dosta godina prije nego Comac bude imao konkurentan proizvod.
Osim Boeinga, u problemima su i njegovi dobavljači, poput primjerice američke kompanije RTX koja proizvodi motore i druge dijelove za avioindustriju, i koja je rekla da bi ju Trumpove carine mogle ove godine koštati oko 850 milijuna dolara, dok je GE Aerospace, koji također radi motore – između ostalog i za Beoingov 737 Max – najavio gubitak od 500 milijuna dolara ove godine zbog carinskog rata.
