Zbog rastućih troškova i stroge regulative, zračni prijevoznici u EU posežu za akvizicijama

Ilustracija: Jonah de Graaff / Pixabay

Veliki europski zračni prijevoznici sve se više okreću manjim akvizicijama zbog regulatornih pritisaka na veća spajanja. Umjesto njih, okreću se stjecanju manjinskih udjela kako bi time ojačali svoju poziciju u odnosu na konkurenciju.

Trend okretanja prema manjim kupovinama predstavlja zaokret u strategiji europskih aviokompanija, koje na taj način pokušavaju ukrupniti fragmentirano europsko tržište i tako se natjecati s konkurencijom na puno konsolidiranijem američkom tržištu s jedne strane i velikim bliskoistočnim državnim gigantima.

To su za Reuters potvrdili direktori dva zračna prijevoznika, koji kažu da manje akvizicije predstavljaju manje troškove i manje gubljenja vremena na zadovoljavanje regulatornih odredbi.

Prošlog mjeseca, njemačka Lufthansa je preuzela deset posto udjela u latvijskoj kompaniji airBaltic za 14 milijuna eura, kako bi s njom proširili svoje wet lease partnerstvo, to jeste zakup zrakoplova s posadom. Francusko-nizozemski Air France-KLM i Lufthansa su oboje izrazili interes za preuzimanje oko 20 posto dionica španjolskog Air Europa, nakon što je International Airlines Group (IAG), vlasnik British Airwaysa, 2024. odustao od potpunog preuzimanja te kompanije nakon višegodišnjih pregovora.

Po izvorima dostupnim Reutersu vrijednost tog udjela procjenjuje se na 200 do 240 milijuna eura.

I portugalski nacionalni avioprijevoznik u državnom vlasništvu TAP,  za kojeg se još uvijek traži kupac i čija se vrijednost procjenjuje na oko milijardu dolara, trenutno finalizira pregovore o prodaji udjela manjeg od 50 posto. Interes za manjinski udio pokazalo je nekoliko europskih zrakoplovnih kompanija, uključujući i Air France-KLM, čiji je predsjednik uprave, Ben Smith, prošli tjedan izjavio da je spreman “predstaviti svoj prijedlog” za djelomičnu privatizaciju te kompanije.

“Čini se da trenutno vidimo zaokret prema preuzimanju manjih udjela u zrakoplovnim kompanijama u Europi. Manji vlasnički udjeli kratkoročno smanjuju regulatorno opterećenje i nadzor, iako također smanjuju i potencijalne prihode i sinergiju troškova,” kazao je Dudley Shanley, analitičar iz irske tvrtke Goodbody, dodavši da se ipak očekuje konsolidacija tržišta.

Europska regulatorna tijela zabrinuta su da bi velika preuzimanja mogla dovesti do viših cijena zračnog prijevoza i pogoditi potrošače, što je bila i glavna prepreka kod pokušaja da IAG preuzme Air Europu. Njemačka Lufthansa konačno je dogovorila preuzimanje 41 posto udjela u talijanskoj kompaniji ITA Airways za 325 milijuna eura u siječnju – no tek nakon što su pregovori s Bruxellesom koji je trebao odobriti tu kupnju trajali više od godinu dana.

Stručnjak za zrakoplovstvo James Halstead kaže da kupovine manjih udjela omogućuju zrakoplovnim kompanijama da potroše manje novca na “ispipavanje terena,” i dodaje da je dobivanje odobrenja od europskih regulatora koji se bave zaštitom tržišnog natjecanja postalo “složeno i skupo.”

Pixabay.com
Lufthansa, Foto: Pixabay.com

“Napor potreban da se stekne odobrenje za akvizicije koje uključuju neku od tri najveće zrakoplovne kompanije koje drže 60 posto zračnog prometa prema Europi i iz nje postao je prezahtjevan,” dodaje Halstead. Europska komisija odbila je komentar na upit Reutersa.

Direktori aviokompanija već neko vrijeme pozivaju na veću konsolidaciju europskog zrakoplovnog sektora, kako bi se time pomoglo manjim nacionalnim kompanijama koje kronično loše posluju i pokrivaju dugove iz državnih proračuna.

Međutim, s porastom sve strožeg regulatornog nadzora sve više postaju privlačne kupovine manjih vlasničkih udjela ili komercijalni sporazumi, kao što je dijeljenje mreže letova. Naporni pregovori o koncesijama i zaštiti tržišnog natjecanja mogu se po europskim pravilima izbjeći ako je vlasnički udio manji od 20 posto – kao što je bio slučaj u kolovozu prošle godine kad je Air France-KLM kupio 19,9 posto udjela u skandinavskom SAS-u.

Međutim, ni takav pristup nije bez rizika. Projekti Etihad Airwaysa iz Abu Dhabija da kupi manjinske udjele u nekim europskim zrakoplovnim kompanijama, uključujući njemački Air Berlin i irski Aer Lingus, pokazali su da od njih nije bilo mnogo koristi i da su konstantno gubili novac. Etihad se na kraju povukao iz tih partnerstava, kao što je povukao ulaganja u danas propalu talijansku Alitaliu

Prema upućenim izvorima upoznatima s ragovorima o kupovini manjinskog udjela u Air Europi i komercijalni sporazumi mogu dovesti do većeg nadzora antimonopolističkih tijela, i zato ih je potrebno vrlo pažljivo izraditi.

Trenutno 72 posto ukupnih kapaciteta u europskom zračnom prijevozu drži šest najvećih zračnih prijevoznika čijim dionicama se trguje na burzi, što znači da je konsolidacija već tolika da bi regulatori mogli imati još manje sluha za velike akvizicije u dogledno vrijeme.

“Smisao konsolidiranja je da se smanji tržišna utakmica, a smanjenje tržišnog natjecanja katkad nije dobro za potrošače. Zato su možda u pravu regulatori kad odbijaju odobriti velike akvizicije ili kad smanjuju sposobnost velikih kompanija ih obavljaju,” komentirao je Halstead.

Pokušaji konsolidacije su i u regiji dosad bili prilično neuspješni.

Etihad je od 2013. posjedovao 49 posto u kompaniji Air Serbia, reformiranom nekadašnjem JAT-u, dok je ostalih 51 posto bilo u vlasništvu vlade Srbije. Etihad je imao pravo upravljanja zajedničkom tvrtkom, no nakon 2018. upravljanje je preuzela vlada, a zatim je nakon pandemije Etihad između 2021. i 2022. promijenio strategiju i smanjio svoj udio, da bi onda 2023. potpuno izašao iz kompanije koja je danas u državnom vlasništvu.

U Hrvatskoj državni Croatia Airlines bezuspješno traži kupca još od 2013. godine. Krajem 2019. hrvatska vlada je iznijela ideju da se privuku investitori formiranjem holding kompanije u kojoj bi osim avioprijevoznika bio i šest aerodroma u državnom vlasništvu (Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar). 

Ideja nikad nije zaživjela, a planovi su opet odgođeni nakon pandemije. U kolovozu 2024. ministar prometa Oleg Butković je rekao da se od toga još uvijek nije odustalo, no još uvijek je nepoznato kada bi se projekt mogao realizirati, pogotovo što su se protiv takve ideje pobunile uprave nekih od aerodroma na obali koji dobro posluju i koji svake sezone obaraju rekorde.

U Sloveniji je državna Adria Airways 2016. krenula u privatizaciju i prodaju 96 posto udjela u nacionalnom avioprijevozniku. Novi vlasnik je postao investicijski fond 4K Invest iz Luksemburga, no pod novom upravom kompanije se u samo par godina zatekla u teškim problemima. U rujnu 2019. Adria je proglasila stečaj.

Croatia Airlines d.d.

Bani 75B, 10010, Buzin, Hrvatska

Poslovni prihodi (EUR):
261.821.972,47 (2023)
Broj zaposlenih:
907 (2023)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari