Zbog naglog rasta kineskog uvoza europski proizvođači sve glasnije traže da Bruxellesa uvede zaštitne mjere

Priljev jeftinog kineskog uvoza u Europu ubrzao se otkako je ove godine američki predsjednik Trump uveo carine na kinesku robu, a brojne europske kompanije i vlade traže od Bruxellesa da aktivnije zaštite domaće tržište i industriju.

Jedan takav primjer je u sektoru automobilskih guma. U hamburškoj podružnici talijanske grupacije Marangoni koja se bavi obnavljanjem potrošenih guma za komercijalna vozila, kažu da Europska unija mora hitno djelovati na osiguranju poštenijeg tržišnog natjecanja.

“Teško je biti konkurentan kad nove kamionske gume iz Azije koštaju oko 40 posto uobičajene cijene novih premium guma – a ponekad su čak i jeftinije od obnavljanja starih… Nemam problema s tim da se natječemo pod jednakim uvjetima. Ali ako jedna strana ima veliki mač, a druga rukuje tupim džepnim nožem – to onda nije baš poštena borba,” kaže direktor tvrtke Clemens Zimmermann, ukazujući na brojna zatvaranja pogona za proizvodnju guma širom Njemačke.

Razni lideri europske industrije, kao i europske vlade – među kojima su predvodnice Francuska i Italija – žele da Europska unija aktivnije koristi svoje ovlasti za zaštitu domaćih kompanija i radnih mjesta. A to bi moglo značiti i pribjegavanje odlučnijim i bržim načinima za sučeljavanje s Kinom.

Zbog velikog zaostatka neriješenih trgovinskih istraga koji dodatno usporava već ionako duge slučajeve koja ispituje EU, na dnevni red Bruxellesa još nije ni došao recentni porast kineskog uvoza. Europske kompanije smatraju da rast uvoza upućuje na to da kineske kompanije pokušavaju nadoknaditi gubitak pristupa američkom tržištu prodajom jeftine robe na drugim mjestima – a osim toga, muči ih i problem slabe potražnje potrošača u samoj Kini.

Iako ne postoje dokazi da se radi o promjeni koju Kina i kineske vlasti namjerno čine, sve brojke upućuju na veliki skok kineskog uvoza u EU. Europska komisija je ove godine pokrenula 15 istraga i uvela carine na 18 uglavnom kineskih proizvoda, od bijelog lima do drvenih podova.

No, hvatanje u koštac s većim kineskim izvoznim sektorima mogla bi dovesti do odmazde Pekinga, koju države članice EU kolektivno žele izbjeći. Njemačka je posebno pozvala na oprez, jer se njeno trenutno oslabljeno gospodarstvo uvelike oslanja na trgovinu s Kinom – bez obzira što se neki njemački industrijski sektori ne mogu natjecati s njom.

Komisija u travnju pokrenula svoju radnu skupinu za nadzor uvoza, koja je utvrdila da se događa “potencijalno štetan rast uvoza” iz Kine u najmanje 10 kategorija proizvoda, među kojima su tekstil, drvna građa, kemikalije, metalne sirovine, strojevi i oprema za transport.

Uvoz plug-in hibridnih automobila udvostručio se u prvoj polovici 2025., a nešto više od polovice tih vozila stiže iz Kine. Za nišne proizvode koji stižu u manjim količinama, od laminiranog drva do dijelova za nuklearne reaktore, povećanje uvoza bilo je deseterostruko. Istovremeno, kineski izvoz u SAD pao je za 27 posto godišnje u rujnu 2025., pokazuju kineski carinski podaci, dok su pošiljke u EU rasle za više od 14 posto.

Jeftina odjeća iz segmenta tzv. brze mode i jeftini kućanski proizvodi kineske proizvodnje također brže dolaze u Europu, kroz narudžbe na internetu preko globalno popularnih platformi kao što su AliExpress, Temu i Shein, koji su od stupanja na snagu američkih carina daleko više počeli trošiti na marketing u Europi.

Te internetske platforme šalju proizvode iz tvornica u Kini na kućni prag europskih kupaca, što omogućava između ostalog i bescarinski tretman malih paketa naručenih online, u vrijednosti manjoj od 150 eura.

Nakon što je SAD u svibnju ukinuo tu tzv. de minimis iznimku za male pošiljke iz Kine vrijedne manje od 800 dolara kineski izvoz u EU naglo je skočio. Do kraja rujna ove godine kineski izvoz robe male vrijednosti u Europu naručene preko interneta već je premašio ukupan godišnji iznos iz 2024. godine – dok je u prvih devet mjeseci izvoz vrijedio 20,5 milijardi dolara, u cijeloj prošloj godini iznosio je 19,1 milijardi.

U zračnoj luci Liege u Belgiji, logističkom čvorištu za kinesku Alibabu, količina robe prevezene avionom porasla je za 23 posto u kvartalu od srpnja do rujna, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. “Jedan od glavnih pokretača tog rasta je veći protok e-trgovine iz Kine u Europu,” kaže Torsten Wefers, voditelj prodaje I marketinga Zračne Luke Liege.

Broj europskih korisnika aplikacija Shein, Temu i Alibabinog AliExpressa ove je godine također porastao, vidi se iz javno dostupnih dokumenata. Istovremeno, Amazonova kopija kineskih aplikacija, usluga Amazon Haul, ovog mjeseca je počela nuditi svoje “proizvode po vrlo niskim cijenama” u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, nakon što je u lipnju pokrenuta u Njemačkoj.

“Shein i Temu i drugi igrači na tržištu doista žele učvrstiti svoju poziciju u Europi,” kaže Chris Bode, analitičar za zračni prijevoz u logističkoj tvrtki Rhenus sa sjedištem u Bangkoku, o utjecaju trgovinskih barijera SAD-a na Kinu.

Na događaju kojim je otvoren prestižni milanski  tjedan mode u rujnu, Carlo Capasa, predsjednik talijanske nacionalne modne komore, oglasio se pozivom na uzbunu. “Izvoz se sve više smanjuje, uvoz se povećava, i doista moramo obratiti pažnju na to, jer taj rast uvoza stiže iz Kine i drugih zemalja Dalekog istoka… Svjedoci smo stvarne invazije proizvoda ultrabrze mode na našim tržištima.”

Iz Alibabe kažu da već godinama “olakšava i izvoz i uvoz u Europi,” te da europski prodavači sve više koriste platformu AliExpress kako bi došli do potrošača širom svijeta, pa tako i u Kini. Iz Amazona ne žele komentirati rast izvoza malih paketa iz Kine u EU, rekavši samo da Amazon Haul nudi proizvode “iz lokalnih i međunarodnih odredišta.”

Sektorske udruge, uključujući EuroCommerce, koji predstavlja europske trgovce u maloprodaji, i Euratex, koji zastupa proizvođače tekstila i odjeće, izražavaju zabrinutost zbog rasta jeftinog uvoza. Što se tiče reakcija službenih prijestolnica, jedan dužnosnik talijanske vlade rekao je da Rim zagovara uvođenje zaštitnih mjera u obliku privremenih ograničenja za neke vrste uvoze iz Kine. Francuska aktivno traži uvođenje carina i kvota za uvoz kemikalija i automobila.

No, Europska komisija tek treba donijeti svoj pravorijek o tome ima li jasnih dokaza da se radi o dampingu po umjetno niskim cijenama, primjerice zbog kineskih državnih subvencija. A čak i glasovi koji izražavaju zabrinut zbog rizika od protumjera Pekinga inzistiraju da bi letvicu trebalo visoko postaviti.

Volker Treier, šef odjela za vanjsku trgovinu pri njemačkoj privrednoj komori DIHK, kaže da bi EU prvo trebala iskoristiti formalin proces žalbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) u slučaju bilo kakvih dokaza o ilegalnim subvencijama, i uvesti ciljane trgovinske mjere samo “tamo gdje je to apsolutno potrebno.”

Drugi ističu da je slabljenje kineskog yuana u odnosu na euro – koji po tečaju danas vrijedi 8,3 eura, naspram 7,5 početkom godine – automatski čini kineski uvoz jeftinijim. Simon Evenett, profesor geopolitike na poslovnoj školi IMD u Švicarskoj, kaže da, osim u slučaju kineskog čelika, nema očitih dokaza da Kina sistematski preusmjerava izvoz u Europu zbog američkih carinskih mjera, te da je preusmjeravanje robe bilo još izraženije u zemlje ASEAN-a i Afriku.

Jedan od izazova za europsku industriju jest i postupanje sa gomilom zaostalih neriješenih predmeta na Komisijinom stolu. Laurent Ruessmann, partner u kompaniji RB Legal, kaže da je prije Komisija obično pokretala istragu šest do devet mjeseci nakon što joj se neka sektorska udruga obrati. Sada to traje dvostruko duže.

Glavni čovjek Komisije za nadzor trgovine Denis Redonnet rekao je prošli mjesec zastupnicima Europskog parlamenta da su trgovinske mjere EU “nesavršene.” Rekao je da se često takve mjere uvode tek nakon što se dogode poremećaji na tržištu, i da se zapravo ne bave uzrokom problema, a to je viškak proizvodnih kapaciteta u Kini.

Sustavi carinskih kvota, u usporedbi s antidampinškim ili antisubvencijskim nametima, mogu se puno brže provoditi. Europska unija je najavila planove za smanjenje uvoznih kvota i udvostručavanje naknada za količine koje prelaze tu kvotu za 50 posto za čelik, te bi mogla uvesti slične mjere za elemente koji se koriste za metalne legure prije kraja ove godine.

Neke države članice EU umeđuvremenu su uvele jednostrane mjere. Italija primjerice planira iskoristiti sistem EU kojim se od proizvođača traži da snose troškove prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja svojih proizvoda kao de facto carinu na kinesku brzu modu.

Njemačka online trgovina odjećom Zalando je među brojnim kompanijama koje traže od Europske komisije da ubrza ukidanje praga de minimis paketa vrijednosti do 150 eura, što bi trebalo stupiti na snagu u ožujku 2028. po postojećem planu carinske reforme. Francuska i Njemačka u međuvremenu razmatraju propisivanje tzv. “lokalnog sadržaja” i transfera tehnologije za neka kineska ulaganja. No, hoće li pomoć stići na vrijeme za Marangoni i sektor automobilskih guma, tek ostaje za vidjeti.

Kineski uvoz već najmanje pet godina raste, unatoč europskim carinama za kamionske gume. Antidampinška istraga oko guma za lakša vozila pokrenut je tek u svibnju, a takve istrage mogu trajati i do 14 mjeseci. Privremene mjere mogu se uvesti već nakon 6-7 mjeseci.

U međuvremenu, podaci EU pokazuju da se uvoz kineskih guma za osobne automobile povećao za novih 20 posto u prvih šest mjeseci ove godine. “Barem postoji osviještenost o trenutnoj situaciji… Ali zasad se još ništa ne poduzima,” rekao je Florent Menegaux, predsjednik uprave francuskog Michelina.