Kinesko pooštravanje izvoznih restrikcija prisiljava europske kompanije koje tamo posluju na traženje novih kapaciteta za opskrbne lance izvan tog drugog najvećeg gospodarstva na svijetu, priopćila je u ponedjeljak europska poslovna udruga u Kini.
Iz gospodarske komore Europske unije u Kini, koja okuplja oko 1.600 europskih tvrtki koje posluju u Kini, kažu da oko trećina njihovih članova želi preseliti nabavku ili proizvodnju negdje izvan Kine zbog izvoznih ograničenja koje je nedavno uveo Pekingu.
Istovremeno, oko 40 posto članova je u anketi Komore reklo da kinesko ministarstvo trgovine obrađuje izvozne dozvole puno sporije nego što se to ranije obećavalo.
“Kineske izvozne kontrole povećavaju neizvjesnost koja pritišće europske kompanije koje posluju u Kini, a brojnim kompanijama prijeti opasnost od usporavanja ili čak obustave proizvodnje,” rekao je Jens Eskelund, predsjednik Europske komore. Kineske restrikcije su “dodale još veći pritisak na globalnu trgovinu, koja je već bila pod velikim stresom,” dodaje Eskelund.
Oko 130 europskih kompanija sudjelovalo je u anketi Komore. A među njenim članovima su veliki njemački proizvođači automobila kao što su BMW i Volkswagen, finska kompanija za telekomunikacije Nokia, francuski naftni gigant TotalEnergies, i brojne druge tvrtke.
Peking je u listopadu šokirao SAD kad je zaprijetio uvođenjem još strožih izvoznih kontrola za rijetke zemne minerale, što je pokazalo da je Kina spremna iskoristiti svoje adute i pritisnuti Washington u njihovim trgovinskim pregovorima. No, to je dovelo do zabrinutosti među europskim kompanijama koje strahuju da bi njihovi lanci opskrbe mogli ponovno biti narušeni, kao što se već dogodilo kad su slične mjere uvedene u travnju.
Ograničenja iz travnja prisilila su neke proizvođače automobila iz EU da ugase proizvodnju, jer je odluka Pekinga o obustavi izvoza rijetkih zemnih minerala i magneta napravljenih od njih dovela do globalne nestašice.
“Rezultati ankete su značajni jer otkrivaju sliku koja je suprotna od optimizma kakav se širio nakon summita u Busanu,” rekao je Alfredo Montufar-Helu iz konzultantske tvrtke Ankura Consulting, misleći na pauziranje izvoznog režima Pekinga koje je dogovreno na američko-kineskom summitu u korejskom gradu Busanu.
“Realnost je da sporazum još uvijek nije potpisan u pisanom obliku. Washington i Peking još uvijek pregovaraju o opsegu ustupaka na koje su spremni, dok se EU pokušava uključiti u te razgovore. Provedba sporazuma traje, a zbog toga visoku cijenu plaćaju upravo globalni lanci opskrbe.”
Gotovo 70 posto ispitanika u anketi Europske komore reklo je da njihovi proizvodni pogoni izvan Kine uvelike ovise o kineskim sirovinama i komponentama na koje se primjenjuje novi režim kontrole izvoza, dok je čak 50 posto izvoznih poduzeća iz ankete reklo da njihovi dobavljači ili kupci proizvode robu koja podliježe strožim kontrolama, ili će to uskoro biti.
Europske kompanije su također rekle da je proces odobrenja zahtjeva za izvozne dozvole koje izdaje kinesko ministarstvo trgovine dulje od obećanih 45 dana, a kompanije iz ankete također se žale i na nedostatnu transparentnost cijelog postupka. Također su izrazili zabrinutost oko potencijalne krađe intelektualnog vlasništva.
Pročitajte još:
U sklopu istraživanja objavljeni su i konkretni primjeri neimenovanih kompanija i efekta kojeg kineske restrikcije izvoza imaju na njih. U jednom takvom slučaju jedna tvrtka procjenjuje da će kineske mjere ove godine dovesti do rasta troškova u iznosu od 20 posto njenih globalnih prihoda, dok je druga priopćila da očekuje da će joj to nanijeti više od 250 milijuna eura dodatnih troškova.
Ipak, 56 od 131 europske tvrtke (43 posto) koje su ispunile anketu Komore rekle su da neće osjećati posljedice zbog izvoznih ograničenja, što upućuje na zaključak da će neki sektori ostati neokrznuti.
