Europska središnja banka (ESB) trebala bi zadržati sadašnje kamatne stope, budući da se gospodarstvo eurozone zasad dobro nosi s američkim carinama, a inflacija bi još uvijek mogla biti viša od očekivanja, rekla je dužnosnica ESB-a Isabel Schnabel u intervjuu za Reuters.
ESB, središnja banka koja upravlja valutom 20 država koje koriste euro, u srpnju je okončala ciklus periodičnog snižavanja stopa koji je prije tog trajao oko godinu dana. Njeni dužnosnici sad čekaju da vide kakav će biti puni efekt američkih carina koje su Bruxelles i Washington dogovorili u srpnju, prije nego što odluče treba li sniziti troškove zaduživanja.
Schnabel, članica izvršnog odbora ESB-a i najutjecajnija zagovarateljica viših kamatnih stopa, kaže da ne vidi potrebu za novim rezovima, te da sadašnja stopa od 2,0 posto već “blago stimulira” već živahno europsko gospodarstvo. “Mislim da smo već blago izašli u susret ekonomiji, i zato ne vidim razlog za daljnje smanjenje stopa u sadašnjoj situaciji,” rekla je Schnabel.
Očekuje se da će ESB zadržati kamatne stope na svojem sljedećem sastanku 11. rujna, no ulagači smatraju da postoje dobri izgledi da će ponovno snižavati kamatne stope do lipnja sljedeće godine, vidi se iz podataka o tržištu novca. Iz izvora bliskih banci doznaje se da će se razgovori o daljnjem ublažavanju vjerojatno nastaviti na jesen.
Očekuje se da će američki Fed, pod pritiskom predsjednika Donalda Trumpa, već ovog mjeseca sniziti svoje kamatne stope.
No, Schnabel kaže da je gospodarstvo eurozone prošlo bolje od očekivanja, zahvaljujući “snažnom rastu domaće potražnje,” te kako sada slijedi “značajan fiskalni impuls” zbog veće njemačke potrošnje za infrastrukturu i vojsku. Suprotno mnogim svojim kolegama i projekcijama ESB-a Schnabel smatra da će globalni trgovinski nameti koje uvodi Trumpova vlada dovesti do rasta inflacije, čak i bez sličnih protumjera Europske unije.
“I dalje vjerujem da su tarife ukupno inflatorne… Ako dođe do rasta cijena inputa na globalnoj razini zbog carina, a one se onda prelijevaju dalje putem globalnih proizvodnih lanaca, to će svuda povećati inflatorne pritiske.”
Također je rekla da će carine narušiti globalne lance opskrbe, što se već vidjelo na primjeru kineskih restrikcija primjere izvoza rijetkih zemnih minerala, ili američke odluke o ukidanju bescarinskog tretmana čak i malih poštanskih pošiljaka.
U kombinaciji s rastućim cijenama hrane, Schnabel smatra da je “ravnoteža rizika nagnuta prema gore,” što znači da bi inflacija u konačnici mogla premašiti trenutne projekcije ESB-a od 1,6 posto sljedeće godine, i 2,0 posto 2027. godine.
Iako Schnabel trenutačno ne zagovara povećanje kamatnih stopa, smatra da bi moglo doći vrijeme za zaoštravanje politike, za sve središnje banke diljem svijeta, nešto ranije nego što se prije očekivalo – i to zbog disrupcija u svjetskoj trgovini, fiskalne izdašnosti i sve starijeg stanovništva.
“Svijet koji je fragmentiraniji, koji ima manju elastičnost globalne ponude, veću fiskalnu potrošnju i starenje stanovništva jest s većom inflacijom… Mislim da bi taj renutak, kad središnje banke širom svijeta počnu ponovno povećavati kamatne stope, mogao doći ranije nego što mnogi trenutačno misle.”
Schnabel kaže da zasad nema dokaza da kineske kompanije vrše damping jeftine robe u eurozoni, kao alternativu za smanjeni izvoz u SAD, dodavši da su se kineske izvozne cijene Kine oporavile, dok su troškovi kineskog uvoza u EU niski i stabilni.
Također je rekla da je efekt snažnijeg eura manji nego što mnogi misle, dodavši da će se to u manjoj mjeri odraziti na kupovne cijene ako jačanje eura bude potaknuto poboljšanim izgledima za rast eurozone. “Stoga sam manje zabrinuta zbog kretanja tečaja,” kaže Schnabel.
Pročitajte još:
Schnabel kaže da je otvorena za promjenu stajališta o monetarnoj politici ako dođe do “materijalnih i trajnih devijacija” od cilja ESB-a postavljenog za inflaciju od 2 posto. No, smatra da je to malo vjerojatno.
“Mislim da su male šanse da će doći do snižavanja inflacijskih očekivanja prema dolje, posebice nakon ovih godina previsoke inflacije… Kada pogledate prodajne cijene, ne vide se nikakvi znakovi disinflacijskih pritisaka, niti u proizvodnom, niti u uslužnom sektoru.”
