Velika globalna nestašica memorijskih čipova sve više prisiljava kompanije za umjetnu inteligenciju (AI) i potrošačku elektroniku na žestoku borbu za sve manje količine tih ključnih komponenti dostupnih na tržištu, što dovodi do astronomskog skoka cijena.
Japanske trgovine elektronikom počele su uvoditi ograničenja koliko tvrdih diskova individualni kupci mogu kupiti od njih, dok kineski proizvođači pametnih telefona upozoravaju na izgledan rast cijena. Tehnološki divovi kao što su Microsoft, Google, ili kineski ByteDance pokušavaju osigurati nabavku direktno od proizvođača memorijskih čipova kao što su američki Micron, ili korejski Samsung Electronics i SK Hynix.
Takva dosad neviđena nestašica odnosi se na gotovo sve vrste memorija – od flash čipova koji se koriste u USB stickovima i pametnim telefonima, pa sve do najsuvremenijih memorija visoke propusnosti (HBM) koje se koriste u kombinaciji s AI čipovima u podatkovnim centrima. U nekim segmentima tržišne cijene su se i više nego udvostručile u posljednjih deset mjeseci, po podacima kompanije za istraživanje tržišta TrendForce – što je privuklo trgovce kojima je to postala zanimljiva roba.
A posljedice te nagle nestašice mogle bi se osjetiti u sektorima i izvan tehnologija. Mnogi ekonomisti i menadžeri upozoravaju da bi trajniji poremećaji tržišta memorija mogli usporiti ostvarivanje očekivanog povećanja produktivnosti zbog širenja AI tehnologije, i dovesti do kašnjenja i odgoda u izgradnji digitalne infrastrukture vrijedne storine milijardi dolara. Posljedično bi moglo doći i do novog inflatornog pritiska, baš u trenutku kad mnoge nacionalne ekonomije pokušavaju suzbiti rast cijena svega dok se istovremeno bore s američkm carinama.
“Nestašica memorija sada se pogoršava, i od zabrinutosti za opskrbu ključnom komponentom sad polako postaje makroekonomska opasnost. Razvoj AI infrastrukture sad se sudara s limitima opskrbnog lanca koji fizički ne može zadovoljiti njegove potrebe,” rekao je u komentaru za Reuters Sanchit Vir Gogia iz tvrtke Greyhound Research.
Cijela tehnološka industrija ulaže velike napore u zadovoljavanje enormnih apetita za najsuvremenijim čipovima, a u tome prednjače divovi kao što su nVidia, Google, Microsoft, ili kineski Alibaba.
No, to stvara i dvostruki pritisak – dok s jedne strane proizvođači nisu u stanju proizvesti dovoljne količine poluvodiča za AI utrku, njihov zaokret prema proizvodnji takve vrste čipova znači da ima još manje količina za sve druge vrste tehnologija, poput primjerice pametnih telefona, računala ili potrošačke elektronike.
Prema podacima tvrtke TrendForce prosječna zaliha dobavljača tzv. DRAM memorije – glavnog tipa memorije koji se koristi u računalima i telefonima – pala je u listopadu na samo dva do četiri tjedna. U srpnju su imali zalihe za 3-8 tjedana, dok su krajem 2024. dobavljači imali na skladištima količine za 13-17 tjedana.
Problemi su se pojavili i u nezgodnom trenutku kad se sve više investitora pita jesu li milijarde dolara uložene u AI infrastrukturu dovele do balona. Neki analitičari zato predviđaju da će doći do velikih potresa, i da će samo najveće i financijski najjače kompanije biti u stanju preživjeti eksplozivan skok cijena.
Manjak memorija mogao bi odgoditi planirane projekte izgradnje gigantskih podatkovnih centara. Izgradnja novih kapaciteta traje najmanje dvije godine, no proizvođači memorijskih čipova nevoljno se odlučuju na gradnju novih pogona, jer ih zabrinjava da bi nakon prolaska sadašnjeg vala nestašice mogli imati neiskorištene kapacitete s kojima ne znaju što da rade.
Veliki korejski proizvođači Samsung i SK Hynix najavili su ulaganja u nove proizvodne kapacitete, ali pritom nisu detaljno objavili koliko će tih pogona biti za HBM memorije, a koliko za konvencionalne vrste memorija. Iz SK Hynixa rekli su analitičarima da će nestašica memorija potrajati do kraja 2027. godine.
“Ovih dana primamo narudžbe za memorije od toliko puno kompanija da nismo sigurni hoćemo li biti u stanju odgovoriti na sve njih. Ako im ne uspijemo isporučiti memorije, oni bi se mogli naći u situaciji da uopće ne mogu nastaviti s poslovanjem,” rekao je Chey Tae-won, predsjednik SK Group, holdinga u čijem sastavu je SK Hynix, na poslovnom forumu u Seoulu prošli mjesec.
OpenAI je u listopadu potpisao inicijalne sporazume sa Samsungom i SK Hynixom o nabavci čipova za svoj projekt Stargate, koji će tražiti do 900.000 čipova mjesečno, sve do 2029. godine. Radi se o enormnoj količini – gotovo dvostruko većoj od današnje globalne proizvodnje HBM memorija, rekao je Chey.
Nakon puštanja AI asistenta ChatGPT u javnost u studenom 2022. godine došlo je do neviđenog booma generativne AI tehnologije i globalne trke u gradnji podatkovnih centara, zbog čega su proizvođači memorija veće količine svojih kapaciteta preusmjerili na proizvodnju tzv. HBM memorije, koji se koristi u kombinaciji sa snažnim nVidijinim procesorima.
Konkurencija kineskih proizvođača koji uglavnom rade nešto jeftinije i sporije DRAM memorije također je natjerala Samsung i SK Hynix da ubrzaju svoj prelazak na suvremenije proizvode s višom maržom. Oko dvije trećine globalnog tržišta DRAM memorija još uvijek čine korejske kompanije.
Samsung je u svibnju 2024. rekao klijentima da ove godine planira gašenje proizvodnje jednog tipa DDR4 memorije – starije vrste memorije koja se koristi u osobnim računalima i serverima, no nakon toga su promijenili odluku i zasad još zadržavaju proizvodnju. Američki Micron je u lipnju ove godine priopćio da će za “šest do devet mjeseci” prestati s isporukama DDR4 memorija i njima slične LPDDR4, memorije koja se koristi u pametnim telefonima.
Međutim, taj tehnološki pomak podudario se s ciklusom zamjene opreme u tradicionalnim podatkovnim centrima i osobnim računalima, te neočekivano dobrom prodajom pametnih telefona – koji svi koriste konvencionalne memorijske čipove. Gledajući unatrag “može se reći da je cijela industrija uhvaćena na krivoj nozi,” rekao je Dan Hutcheson, analitičar iz kompanije TechInsights.
Samsung je prošli mjesec povisio cijene memorijskih čipova za servere za čak 60 posto, a tada su iz nVidije rekli da su već osigurali dovoljne zalihe. Google, Amazon, Microsoft i Meta tražili su u listopadu od Microna neograničene narudžbe, obećavši da će kupiti sve što se proizvede, bez obzira na cijenu.
Kineske kompanije Alibaba, ByteDance i Tencent također pritišću dobavljače, pa su tako poslali delegacije u Samsung i SK Hynix u listopadu i studenom kako bi zakaparili određene količine čipova za svoje potrebe.
SK Hynix je rekao u listopadu da su rasprodali već kompletnu proizvodnju čipova za cijelu 2026. godinu, dok su iz Samsunga rekli da imaju kupce za sve HBM memorijske čipove koje planiraju proizvesti sljedeće godine. Obje kompanije trenutno povećavaju proizvodne kapacitete, ali novi pogoni za konvencionalne čipove neće biti u funkciji barem do 2027. ili 2028. godine.
Zbog svega toga dionice Microna, Samsunga i SK Hynixa su ove godine godine dramatično porasle. U rujnu je Micron prognozirao da će im kvartalni prihodi biti veći od procjena analitičara, dok je Samsung u listopadu izvijestio da su ostvarili najveću kvartalnu dobit u posljednje tri godine.
Konzultantska kuća Counterpoint Research očekuje da će cijene naprednijih i konvencionalnih vrsta memorije u zadnjem tromjesečju ove godine rasti za 30 posto, a zatim i za dodatnih 20 posto početkom 2026. godine.
Istovremeno, kineski proizvođači pametnih telefona kao što su Xiaomi i Realme upozoravaju da će možda morati povisiti cijene svojih uređaja. Direktor marketinga za Realme India, Francis Wong, rekao je da je astronomski skok cijena memorija “bez presedana otkako postoji industrija pametnih telefona,” te da bi njihovi telefoni mogli poskupiti 20-30 posto.
“Neki proizvođači će pokušati uštediti na troškovima kamera, neki na procesorima, neki na baterijama. Međutim, cijene memorija svi proizvođači moraju u potpunosti apsorbirati, jer ne postoji nikakav način da se taj trošak nekako smanji.”
Xiaomi planira nadoknaditi veće troškove memorija dizanjem cijena i većom prodajom tzv. premium modela, a u upravi se nadaju da će prihodi iz drugih segmenata poslovanja ublažiti efekt poskupljenja. U studenom je tajvanski proizvođač prijenosnih računala ASUS priopćio da imaju na zalihama komponente za četiri mjeseca proizvodnje, i da će po potrebi prilagođavati cijene.
Winbond, manji tajvanski proizvođač čipova koji drži oko 1 posto globalnog tržišta DRAM memorije, bio je među prvima koji su najavili proširenje proizvodnih kapaciteta kako bi se zadovoljila potražnja. U listopadu je kompanija odobrila planove za naglo povećanje kapitalnih ulaganja za 1,1 milijardu dolara.
Pročitajte još:
U Tokijskoj četvrti Akihabara, poznatoj po trgovinama elektronikom, uvode se ograničenja na kupovinu memorijskih proizvoda, pa tako u nekima kupcima nije dopušteno da kupe više od osam individualnih proizvoda, u što spadaju HDD i SDD pogoni i memorije za osobna računala.
Istovremeno je došlo i do velikog rasta cijena – proizvodi kao primjerice 32-gigabajtna DDR5 memorija – kakvu radio kupuju ljubitelji računalnih igara – trenutno koštaju oko 47.000 jena (260 eura), dok su sredinom listopada bili oko 17.000 jena (94 eura). Veće memorije od 128 GB su u tom razdoblju postale dvostruko skuplji, i došle na 180.000 jena (993 eura).
Divljanje cijena brojne kupce tjera na okretanje sekundarnom tržištu, što je odlična vijest za trgovce koji preprodaju rabljene elektroničke komponente. U kineskim industrijskim centrima kao što su Shenzhen ili Pekingu neki trgovci gomilaju desetke tisuća DDR4 memorija, u iščekivanju novog rasta cijena.
Gotovo 10.000 kilometara istočno kalifornijska kompanija Caramon, koja prodaje reciklirane memorijske čipove iččupane iz rashodovanih servera, bilježi rast prodaje. Skoro svu proizvodnju im sada kupuju veleprodajni posrednici iz Hong Konga koji ih onda preprodaju kineskim klijentima, kaže direktor kompanije Paul Coronado.
“Prije smo imali promet od oko 500.000 dolara mjesečno, a sada zaradimo 800.000 do 900.000,” kaže Coronado.
