Novi minijaturni model kojeg za japansko tržište najavljuje kineski BYD neće biti u prodaji sve do kraja iduće godine, no već danas uzburkuje duhove – osobito među dužnosnicima u Tokiju zabrinutih zbog prijetnje koju predstavlja taj najveći kineski proizvođač električnih automobila.
BYD je najavio predstavljanje svog potpuno električnog tzv. kei modela – klasi malenih jeftinih automobila vrlo popularnih u Japanu – na sajmu Japan Mobility Show koji se otvara za javnosti u petak.
BYD će time postati jedan od rijetkih stranih konkurenata u kategoriji koju Japanci zovu kei jidosha (“laka vozila”), na koju otpada oko trećina prodaje svih vozila u Japanu i koja je već desetljećima gotovo ekskluzivna niša kojom dominiraju domaći igrači kao što su Honda i Suzuki.
Kineska kompanija je već stigla na japansko tržište prije gotovo tri godine, no prodaja zasad ide prilično slabo. BYD je od dolaska u Japan prodao samo 6.600 automobila. “U usporedbi s našim očekivanjima, brojci nedostaje jedna nula,” rekao je director prodaje BYD-ja u Japanu, Atsuki Tofukuji, u izjavi za Reuters.
Strani brendovi čine tek 6 posto ukupne prodaje osobnih vozila u Japanu, gdje ih se prošle godine prodalo 3,7 milijuna. Međutim, neki japanski dužnosnici i kompanije smatraju da bi BYD ponudom električnog kei modela mogao ozbiljno poremetiti stvari. Japanski kupci su posebice štedljivi, a na tržištu zasad nema mnogo malenih električnih vozila (EV), iako se kao i u drugim zemljama kupnja EV automobile potiče državnim subvencijama i poreznim olakšicama.
Dizajniranjem modela napravljenog baš za Japan – četvrto najveće automobilsko tržište na svijetu – BYD želi poručiti da se dugoročno planira zadržati na tom tržištu, i da je spreman uložiti trud u pridobivanja simpatija japanskih inače vrlo izbirljivih potrošača.
Najava također stiže u trenutku kad kineskim proizvođačima sve veći problem predstavlja brutalni sjenovni rat na domaćem kineskom tržištu, zbog čega sve više napora ulažu u osvajanje inozemnih tržiša, i pritom smanjuju udio kojeg u Jugoistočnoj Aziji tradicionalno drže japanske kompanije.
“Japanska autoindustrija je ključni oslonac cijele industrije, i vrlo je konkurentna. Ali kad se radi o električnim vozilima, kineski proizvođači globalno rade velike korake, i u Japanu postoji jaki osjećaj krize zbog toga,” objašnjava japanski zastupnik vladajuće Liberalne stranke i predsjednik parlamentarnog odbora za autoindustriju Eisuke Mori u izjavi za Reuters.
Iako BYD zasad još ne predstavlja prijetnju za japanske proizvođače na domaćem tržištu, vlada budno prati što se događa, kaže Mori – a brojni stručnjaci iz industrije daju slične izjave. Neki od njih, koji su htjeli ostati anonimni, kažu da dolazak BYD-ja označava prijeko potrebno zvono za uzbunu japanskoj autoindustriji, koja se posljednjih godina fokusirala na hibridne tehnologije i pritom prilično zaostala u području baterijskih električnih vozila (BEV).
Do odluke o prodaji kei modela došlo je nakon što su se neki menadžeri BYD-ja posjetili Tokio 2023. i vidjeli koliko su ti minijaturni automobili rasprostranjeni, kaže Tofukuji iz BYD-ja. “Vidjeli su koliko je kei vozila na cesti, i dojmila ih se golema raznolikost karoserija i stilova u tom formatu. Mislim da su tek tada zaista shvatili kako japansko tržište diše.”
Kei automobili su dizajnirani za kratke vožnje po uskim ulicama i cestama, i uglavnom ih se ne može kupiti nigdje izvan Japana. Po japanskim propisima, ne smiju biti dulji od od 3,4 m ili širi od 1,48 m, a motor im ne smije biti veći od 660 cc.
Zbog takvih ultra-kompaktnih dimenzija – motor im je otprilike triput manji od najmanjeg motora kojeg Toyota stavlja u svoju popularnu Corollu – takvi autići su relativno spori na uzbrdicama i autocestama – ali se zato mogu ugurati i u najmanja parkirna mjesta. Osim toga, malene dimenzije znače i niža porezna davanja za vlasnike.
Trenutno su najpopularniji japanski kei modeli oni iz Hondine serije N-Box, čije cijene počinju na oko 11.400 dolara (9.800 eura). Radi se o četvrtastim četverosjedima s četvoro vrata, a prošle godine ih je u Japanu prodano oko 200.000 komada. Nissanov kei EV, nazvan Sakura, u najjeftinijoj verziji košta oko 17.000 dolara (14.600 eura), i prošle godine ih je po javno dostupnim podacima prodano oko 23.000. BYD je odbio reći koja bi mogla biti cijena njihovog modela.
Osim očitog tržišnog potencijala, radi se i prestižu za kineske kompanije. “Kineski proizvođači vide mogućnost prodaje u Japanu kao statusni symbol, kao znak da su postali ‘pravi’ proizvođači automobila,” kaže Koji Endo, glavni analitičar pri SBI Securities.
Neki vladini dužnosnici kažu da su zabrinuti zbog izazova kojeg predstavlja BYD. Međutim, istovremeno kažu da Japan nije spreman okrenuti se većem protekcionizmu, jer bi to dovelo do reakcije Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i odmazde na kineskom automobilskom tržištu, najvećem na svijetu, i ključnom za japanske proizvođače.
Nova japanska premijerka, Sanae Takaichi, već je spominjala ukidanje subvencija za električna vozila, od kojeg, kako kaže, koristi imaju samo kineski BYD i američka. Japanska vlada razmišlja o privremenom zamrzavanju poreznih olakšica za vozila s niskim stopama emisija.
Program državnih subvencija za električna vozila prošle godine je restrukturiran, kako bi se uzeli u obzir drugi faktori, kao primjerice broj punionica koje je izgradio pojedini proizvođač automobila. Zbog toga kupci BYD-ja sada dobivaju subvenciju od 350.000 jena (1.975 eura), dok su ranije dobivali 850.000 jena (4.800 eura).
U Europi se europski proizvođači također pokušavaju okrenuti prema takvoj kategoriji vozila, koja zasad tamo ne postoji. Europska udruga proizvođača ACEA već neko vrijeme lobira da Europska komisija ublaži inače stroga pravila za testiranje novih modela – što pokupljuje razvoj I proizvodnju – i izuzme iz njih malene gradske automobile.
Unatoč carinama koje je EU uvela za pojedine marke kineskih električnih vozila ona su i dalje cjenovno vrlo konkurentna, i brendovi kao što su BYD, SAIC ili Xpeng bilježe sve bolju prodaju na europskom tržištu.
Pročitajte još:
Zato brojne europske kompanije smatraju da bi projekt jeftinog europskog kei automobila mogao biti slamka spasa za domaću industriju, a kako bi to izgledalo nedavno je demonstrirala Dacia – u Europi vrlo uspješan brend u vlasništvu francuskog Renaulta – koja je nedavno u Francuskoj predstavila prototip takvog ultrakompaktnog električnog vozila nazvanog Hipster, koji bi u prodaji trebao koštati oko 15.000 eura.
Nejasno je kako će se situacija u Europi razviti, no ako BYD-jev kei model ponudi dobar omjer performansi i cijene to bi i europskim proizvođačima moglo pomrsiti planove, osobito što BYD trenutno gradi i tvornice u Mađarskoj i Turskoj radi izbjegavanja carina, i koje bi trebale početi s radom 2026. godine.
