Od početka prosinca na razini Europske unije uveden je novi sustav geografskih oznaka za obrtničke i industrijske proizvode. Ovo predstavlja važnu prekretnicu za europske obrtničke i industrijske sektore. Po prvi put, zaštita zemljopisnih oznaka – koja je do sada bila ograničena na hranu i piće – proširuje se i na nepoljoprivredne proizvode čija su kvaliteta, ugled i tradicija neraskidivo povezani s njihovim geografskim podrijetlom.
Novi sustav ima za cilj očuvati tradicionalne vještine, poticati lokalno zapošljavanje, jačati regionalna gospodarstva te zaštititi potrošače sprječavanjem krivotvorenja unutar i izvan EU-a, navodi EUIPO.
U EU-u su oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene za prehrambene i poljoprivredne proizvode, kao i za vina i žestoka pića. U Hrvatskoj takvu oznaku nose primjerice drniški pršut, slavonski kulen, međimursko meso, zagorski puran, lička janjetina ili varaždinsko bučino ulje.
Prema zakonu, ‘obrtnički proizvodi’ su one proizvedene u potpunosti ručno ili uz pomoć ručnih ili digitalnih alata ili mehaničkim sredstvima, kad god je ručni doprinos važna komponenta gotovog proizvoda. S druge strane, ‘industrijski proizvodi’ su oni proizvedeni na standardizirani način, uključujući serijsku proizvodnju i upotrebu strojeva.
Važno je da proizvodi zadovoljavaju sljedeće kriterije: proizvod mora potjecati iz određenog mjesta, regije ili zemlje, njegova zadana kvaliteta, ugled ili druga karakteristika moraju se bitno pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu, barem jedan od njegovih proizvodnih koraka mora se odvijati u definiranom zemljopisnom području.
Za obrtničke i industrijske proizvode, nakon registracije, svaka geografska oznaka dobit će jedinstveni naziv. Nazivi ne podliježu isteku i njihova zaštita traje neograničeno vrijeme. U praksi to znači da bi širok raspon proizvoda mogao imati koristi od zaštite geografske oznake: prirodno kamenje, drveni proizvodi, nakit, tekstil, čipka, pribor za jelo, staklo, porculan, krzno i koža itd.
Ovo je povijesna prilika za proizvođače da zaštite svoje proizvode, ojačaju tržišnu poziciju i promoviraju regionalni identitet na europskoj i globalnoj razini. Hrvatski kulturni krajolik isprepleten je stoljećima obrtničkog umijeća, od Paške i Lepoglavske čipke, preko tradicionalnog Sinjskog Alkarskog obrta, Samoborskog kristala, zagrebačkog zlatarstva, do bračkog kamenarstva. Ovi obrti predstavljaju odraz nacionalnog identiteta, lokalnog ponosa i kreativnosti prenesene s generacije na generaciju.
U mnogim ruralnim i obalnim područjima obrti i dalje predstavljaju važan ekonomski i kulturni pokretač, podržavajući lokalna primanja, ženske zadruge i obiteljske radionice. Međutim, kao i u većini Europe, ove tradicije suočavaju se s rastućim izazovima: masovna proizvodnja, imitacijski proizvodi, opadanje prijenosa vještina i nedostatak vidljivosti na izvoznim tržištima.
Primjerice, samoborski kristal prenosi hrvatsku tradiciju vrhunskog staklarskog umijeća, poznat je po bistrini, preciznosti i profinjenom dizajnu. Svaki komad odražava pažljivo ručno izrađenodjelo lokalnih obrtnika i dugogodišnju reputaciju grada u proizvodnji kvalitetnog kristala. Šestinski kišobran jedan je od najprepoznatljivijih simobla Zagreba: s crvenim krovićem i šarenim prugama, izrađen ručno od prirodnih materijala. Predstavlja spoj tradicionalne vještine i kulturnog identiteta koji traje generacijama. Ili drvene igračke iz Hrvatskog zagorja, koje utjelovljuju bogatu folklornu tradiciju regije.
Poznate po jednostavnim oblicima i jarkim prirodnim bojama, ove igračke i dalje oduševljavaju djecu i odrasle kao održivi i bezvremenski obrt. Brački kamen je bijeli vapnenac s otoka Brača. Tim kamenom oblikovane su neke od najpoznatijih hrvatskih znamenitosti, pa čak i dijelove svjetske baštine u arhitekturi. Poznat po svojoj trajnosti i eleganciji, Brački kamen ostaje simbol mediteranskog obrta. Ili šareni licitari u obliku srca, koji su simbol hrvatske baštine, tradicionalno razmjenjivani kao znakovi ljubavi i svečanosti. Ručno izrađeni od medenog tijesta i pažljivo ukrašeni, predstavljaju stoljetnu tradiciju folklorne umjetnosti i zajedništva.
Pročitajte još:
Pravnom zaštitom naziva proizvoda vezanih uz podrijetlo, pomaže obrtnicima i lokalnoj industriji da razlikuju autentične proizvode hrvatske proizvodnje, grade snažnije marke i povećaju tržišnu vrijednost kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Ovaj sustav usklađen je s Nacionalnom strategijom održivog razvoja Hrvatske, inicijativom Kreativna Hrvatska i Programom ruralnog razvoja do 2030., podupirući regionalnu konkurentnost, održivi turizam i zaštitu baštine. Također može potaknuti nove suradnje između obrtnika, turističkih ureda i dizajnerskih škola, pretvarajući tradiciju u inovaciju.
Zahtjev se podnosi Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, koji će postupak registracije koordinirati s Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), radi ispitivanja na europskoj razini.
Očekuje se da će prve registracije biti sredinom 2026. Proizvođači koji se ranije registriraju mogu postaviti standard za hrvatske obrtničke i industrijske proizvode u cijeloj Europi.
