Zamjenica guvernera HNB-a: Banke su uglavnom uvažile naše smjernice u određivanju naknada

Ministarstvo financija RH je u javno savjetovanje prošlog tjedna uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, izvijestio je potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac.

“Cilj je ovih izmjena i dopuna zakona osigurati besplatan račun za redovna primanja, dakle onaj na koji građani primaju plaću ili mirovinu”, istaknuo je ministar Primorac.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom.

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, naveo je između ostalog Primorac, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB), Sandra Švaljek, rekla je za Dnevnik 2 HRT-a da je HNB sredinom prošle godine od banaka zatražili metodologije prema kojima one određuju visinu naknada i kriterije prema kojima mijenjaju te naknade. Tako su htjeli poslati poruku bankama da će taj segment njihovog poslovanja intenzivnije nadzirati u budućnosti.

„Zapravo smo htjeli uvesti i više reda u to područje njihovog poslovanja, s obzirom na to da smo uočili da banke imaju veliki broj tarifnih stavaka, neke banke stotinu, a neke čak i 800 tarifnih stavaka, što je prilično otežavalo i razumijevanje onoga što banke naplaćuju, a osim toga je gotovo onemogućavalo usporedbu tih naknada“, rekla je Švaljek.

Dodala je da su htjeli dobiti jedan supervizorski alat, tako da mogu, ako banke budu mijenjale naknade, uočavati rade li to u skladu s vlastitim metodologijama, dakle s vlastitim internim aktima, ili to rade neutemeljeno i samovoljno.

“Bilo je određenih nedostataka, tražili smo banke da dorade te svoje metodologije u skladu sa smjernicama koje smo im prethodno poslali, no već smo napravili jednu preliminarnu analizu dobivenih metodologija i ono što smo uočili je da su banke ipak u velikoj mjeri uvažile naše primjedbe. Ako uzmete do 20 banaka u našem bankovnom sustavu, to je 40 tarifnih stavki ukupno je već eliminirano“, kazala je zamjenica guvernera HNB-a.

Švaljek je ustvrdila i da banke već do sada neke naknade nisu naplaćivale. Imali su određene besplatne usluge, kao što je, naprimjer, izdavanje debitne kartice ili podizanje gotovine s bankomata. Neke banke za osnovni račun za osjetljive skupine također nisu naplaćivale nikakvu naknadu.

„Ovom izmjenom zakona o usporedivosti naknada koji je krajem prošlog tjedna upućen u javnu raspravu, bitno se proširuje obuhvat tih besplatnih usluga i svi oni koji primaju redovna primanja, plaću, mirovinu ili neka druga redovna primanja, moći će dobiti osnovnu uslugu vezano uz račun“, rekla je zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek.

Naglasila je da će većina građana moći vidjeti što će imati pozitivne efekte, te da će vjerojatno svi građani koji primaju redovna primanja vidjeti koristi od takve razmjerno široke državne intervencije,

„Mi ćemo pratiti kakva će biti reakcija banaka. Ono što je vrlo važno da bankovne usluge i dalje budu raspoložive, sigurne, kvalitetne. Mi ćemo i nadzirati kako se primjenjuje taj novi zakon jednom kad se usvoji, ali ćemo svakako analizirati i posljedice takve“, istaknula je Švaljek.

HUB: Izmjene zakona o naknadama mogle bi rezultirati značajnim troškovima za banke

Hrvatska udruga banaka (HUB) priopćila je potkraj prošlog tjedna kako preliminarna analiza ukazuje na to da predložene izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

Bankari kažu da se uvođenjem širokog raspona usluga koje se ne naplaćuju, dok istovremeno postoje značajni troškovi njihovog pružanja i razvoja, uvelike utječe na dosadašnji koncept bankarskog poslovanja, održivost kao i mogućnosti daljnjeg razvoja.

“Ovakav prijedlog predstavlja temeljnu prekretnicu, zahtijevajući duboku transformaciju poslovnih modela i strateško planiranje budućih investicija”, tvrde u HUB-u.

Dodaju kako prema njihovim spoznajama ne postoji ni jedna djelatnost i poduzeće – bilo u javnom ili privatnom sektoru – koja nudi širok spektar svojih usluga besplatno jer je takvo poslovanje u potpunosti neodrživo.

“Početna intencija zakonodavca bila je omogućiti građanima pristup osnovnim bankarskim uslugama bez naknade, osobito za dio građana kojima naknade mogu predstavljati značajniji trošak, kako bi mogli podići gotovinu i slobodno s njom raspolagati. Međutim, ovim prijedlogom zakona bez jasnih kriterija nudi se širok raspon usluga besplatno svim klijentima banaka, što predstavlja do sada nezabilježenu praksu”, kažu u HUB-u.

Dodaju da banke detaljno proučavaju prijedlog zakonskog rješenja te će aktivno sudjelovati u javnom savjetovanju. Tvrde da su bankarske usluge u Hrvatskoj među najpovoljnijima u usporedbi s državama Europske unije i u samom su vrhu što se tiče pružanja kvalitete i razine usluga.

Podsjećaju da su banke do sada, u skladu sa zakonom, nudile socijalno osjetljivim skupinama besplatno ili uz simboličnu naknadu korištenje osnovnog računa, što je uobičajena praksa u državama EU-a.

Nova pravila HNB-a za kreditiranje

Od 1. travnja postrožuju se i kriteriji za dobivanje kredita. A zamjenica guvernera HNB-a pojašnjava da se radi o mjeri koja je preventivnog karaktera i bit će uvedena da bi ublažila rizik eventualne prezaduženosti građana.

„Mjera se sastoji u ograničavanju kriterija za dobivanje kredita, pri čemu mjesečna otplata kredita i njezin udio u dohotku ne bi trebao prelaziti 45 posto za stambene kredite, 40 posto za gotovinske kredite. Isto tako udio, odnosno iznos kredita u postotku od vrijednosti nekretnine koja je uzeta u zalog ne bi trebalo prelaziti 90 posto, što zapravo nisu kriteriji koji bi doveli do snažnog rasta daljnjeg kreditiranja, ali mogu ga u određenoj mjeri ublažiti“, pojasnila je Švaljek.

Istakla je i da su u HNB-u primijetili da se ubrzalo kreditiranje stanovništva, pogotovo u segmentu gotovinskog i nenamjenskog kreditiranja.

„U prosincu je stopa rasta tih kredita bila 16 posto, to je vrlo snažan rast. Osim toga primijetili smo kod stambenih kredita da su se ti kriteriji dodjele kredita u određenoj mjeri olabavili i kod gotovinskih kredita smo primijetili određeno kvarenje kredita, odnosno nešto više poteškoća u otplati tih kredita i zato smo odlučili uvesti takvu mjeru“, zaključila je zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek.