Europska unija (EU) bi mogla biti na putu ostvariti prosječnu stopu zaposlenosti od 78 posto do kraja ovoga desetljeća, no znači li to i da se smanjuje jaz između zaposlenosti na jugu i sjeveru?
Ako se pogledaju postignuća regija u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji ili Hrvatskoj, onda bi se moglo reći da se upravo to događa.
Regija EU-a s najvećom stopom zaposlenosti je finski arhipelag Aland gdje je brojka 86,4 posto.
Riječ je o malenoj švedskoj zajednici u Baltičkom moru koja teritorijalno pripada Finskoj. No, odmah iza nje na vrhu je nekoliko glavnih gradova. To su Varšava sa stopom od 86,2 posto, Bratislava s 85,4 posto i Budimpešta s 85,3 posto.
Trenutačno je stopa zaposlenosti u EU na 75,8 posto.
Pogledaju li se hrvatske brojke, tu je grad Zagreb na 76 posto, dakle otprilike na prosjeku EU-a.
Panonska Hrvatska dosta zaostaje i tek je na 67,2 posto, a Jadranska Hrvatska je došla na 73,1 posto.
Kao zanimljivost vrijedi spomenuti da je Zagreb jedna od tek četiri regije u EU u kojoj je viša stopa zaposlenosti za žene no za muškarce. Ostale tri se nalaze u Finskoj.
U Zagrebu je stopa zaposlenosti žena jedan postotni bod veća no stopa zaposlenosti muškaraca.
U razdoblju od 2021. do 2024. rast zaposlenosti u EU je 2,7 postotna boda.
Od 243 europske regije njih 113 ili 46,5 posto je već doseglo stopu od 78 posto, a većina tih regija se nalazi na sjeveru Europe ili, točnije, u Nizozemskoj, Švedskoj, Irskoj, Danskoj i Češkoj. U tim zemljama sve regije su već došle najmanje do te ciljane brojke.
Njemačka je također dobro plasirana. Samo tri od tamošnjih 38 regija još je ispod razine od 78 posto, a to su Berlin, Bremen i Düsseldorf.
Na drugoj strani, ako se izuzmu francuski prekomorski teritorij ili španjolske enklave u Africi Ceuta i Melilla, Italija ima sedam regija među onima s najlošijim rezultatima u EU. Primjerice, brojka za Calabriju je tek 48,5 posto.
Loše stope vidljive su i u jugozapadnim regijama Španjolske Andaluziji i Ekstremaduri, na jugu Rumunjske te u istočnoj Grčkoj.
Jedina regija na zapadu Europe s lošom brojkom su belgijski departmani Bruxelles i Hainaut s manje od 65 posto.
Grčke regije su u rastu zaposlenosti u protekle tri godine pokazale vrlo dobre rezultate, ali to je poglavito zahvaljujući rastu turizma nakon pandemije.
Turizam je u toj zemlji u prošloj godini bio zaslužan za 401 tisuću radnih mjesta. Ta je zemlja, doduše, provela i reformu tržišta rada koja je donijela manje poreze i novi zakonski okvir koji potiče stvaranje radnih mjesta, posebice za ljude između 45 i 64 godine.
No, čini se da je rast u turizmu sada došao do kratkoročnog vrhunca, a pitanje je i je li poslovi koji guraju rast u Grčkoj mogu biti smatrani kvalitetnim poslovima u smislu stabilnosti, prihoda i radnih sati.
Pozitivni obrasci rasta stope zaposlenosti zabilježeni su u nešto manjoj mjeri u regijama Španjolske, Italije, Hrvatske i Portugala.
Pročitajte još:
Negativni trend pojavio se gotovo isključivo u regijama na sjeveru Europe, a najviše u središnjoj Švedskoj, zapadnoj Litvi i njemačkim regijama.
“Pad zaposlenosti uglavnom odražava to što su mnoge regije u Njemačkoj prošle kroz recesiju, naročito u industrijskom sektoru”, kazao je za Euronews stručnjak sa sveučilišta Erlangen-Nuernberg Claus Schnabel.
