Za spajanje općina nema političke volje! U Hrvatskoj ih je i dalje previše

Iako je Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) postavio ambiciozne ciljeve za reformu lokalne samouprave, trenutni podaci pokazuju da je u stvarnosti spajanje općina i gradova u Hrvatskoj nemoguća misija. Barem kada je riječ o dobrovoljnom potezu koji bi bio adekvatno financijski nagrađen kroz NPOO.

Koji su tome razlozi analizirala je dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović iz Ekonomskog instituta, Zagreb, u komentaru objavljenom pod nazivom “Papir trpi sve, ali praksa ne: Hoće li ciljevi NPOO-a zaživjeti u praksi?”, objavljenog na internetskim stranicama spomenutog instituta.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) predviđa reforme i investicije u pet ključnih komponenti, među kojima je i javna uprava. I u prethodnim analizama i radovima Alibegović je isticala da prekomjerni broj općina, gradova i županija nije održiv.

Autorica u svom komentaru ponajprije ističe kako svaki strateški dokument mora imati jasno i precizno postavljene ciljeve, koji su uz to i mjerljivi. U NPOO-u je za javnu upravu utvrđen cilj održiva samouprava, koja se planira postići daljnjom optimizacijom i decentralizacijom jedinica lokalne i regionalne samouprave i to funkcionalnim spajanjem.

Postavljeni su i mjerljivi ciljevi: do kraja 2026., navodi Jurlina Alibegović, planirano je funkcionalno spajanje minimalno 40 posto jedinica lokalne samouprave (222 općine i grada) i stvarno spajanje 20 posto (ili 111) jedinica lokalne samouprave.

Sveukupno, od donošenja Odluke o isplati novčanih poticaja za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave za zajedničko pružanje javnih usluga do danas se dobrovoljno funkcionalno spojilo 108 općina i 24 grada, odnosno 132 jedinice lokalne samouprave.

Za ispunjavanje utvrđenih pokazatelja do kraja 2026. trebalo bi se dobrovoljno funkcionalno spojiti još 90 općina i gradova.

Smatra da će do stvarnog spajanja dviju lokalnih jedinica doći tek onda kada se čelnici općina ili gradova, iz iste ili vladajuće političke opcije, oko toga dogovore ili budu politički potaknuti. Jednako važna bit će i podrška građana, koji trebaju prihvatiti ideju spajanja.

Cilj takvog spajanja bio bi stvaranje jedne snažnije lokalne jedinice s većim ljudskim, financijskim i organizacijskim kapacitetima, sposobne pružati kvalitetnije javne usluge svim svojim stanovnicima.

Kako bi ostvarile financijske poticaje za dobrovoljno spajanje lokalne samouprave imaju na raspolaganju tri mogućnosti: mogu se spojiti putem zajedničkog službenika, upravnog odjela ili službe, mogu osnovati zajedničko trgovačko društvo ili ustanovu, dok treći model predviđa teritorijalno spajanje.

Prema prvom modelu, zapošljavanja zajedničkog upravnog odjela ili službe, spojilo se sedam općina u 2022., devet u 2023. i pet u 2024. Tek jedan grad sudjelovao je u ovakvom dobrovoljnom procesu u 2022. i 2023. godine. To znači da su imale primjerice zajedničkog poljoprivrednog ili komunalnog redara, pročelnika nekog upravnog odjela ili zajedničkog službenika za poslove javne nabave.

Najveći broj općina odlučio se spajanje prema drugom modelu, kroz osnivanje zajedničkih trgovačkih društava i ustanova. Najčešći oblici suradnje su zajednički dječji vrtići, gradske knjižnice i komunalna društva.

Tijekom 2022. godine zajedničke ustanove osnovane su u 30 općina i pet gradova, dok je 2023. taj broj porastao na 36 općina i 31 grad. U 2024. godini takvi oblici suradnje zabilježeni su u 12 općina, a 2025. u još dvije općine.

Analiza pokazuje da se među primjerima dobrovoljno funkcionalno spojenih gradova i općina za obavljanje više poslova ističe grad Pazin, koji se dobrovoljno spojio s okolnim općinama za šest različitih poslova, kao i općine Lupoglav, Gračišće i Cerovlje koje su s drugim općinama ustanovile zajedničko obavljanje šest različitih poslova, stoji u komentaru Ekonomskog instituta, Zagreb.

Za provođenje reformi i investicija kojima se ostvaruju ciljevi u NPOO-u, kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, prema podacima za prosinac 2025., Hrvatskoj je isplaćeno 55 posto planiranih sredstava, što je nešto niže od prosjeka EU-27 koji je iznosio 58,1 posto, navodi se u komentaru. Postotak je međutim nešto veći, jer je u prosincu 2025. Europska komisija Hrvatskoj isplatila sedmu tranšu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 1,1 milijardu eura, čime se povećava postotak isplaćenih sredstava Hrvatskoj.

Što se tiče financijskih poticaja namijenjenih funkcionalnom spajanju općina isplaćeno je 7,1 milijun eura ili 15,9 posto planiranih sredstava u državnom proračunu za tu svrhu, stoji u komentaru dr. sc. Dubravke Alibegović Jurlina.