Za mirovinske fondove 2025. godina najbolja dosad – Kako će to utjecati na buduće mirovine?

Na kraju 2025. godine obvezni mirovinski fondovi su pod svojim upravljanjem imali imovinu ukupne vrijednosti 26,5 milijardi eura. U odnosu na prethodnu godinu riječ je o povećanju od 3,2 milijarde eura ili 13,9 posto, izvijestili su na konferenciji za novinare predstavnici Udruge mirovinskih fondova (UMF).

Od osnivanja mirovinski fondovi ukupno su zaradili 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti svojim članovima.

Nakon iznimno dobrih 2023. i 2024. godine, mirovinski fondovi nastavili su ostvarivati rekordne prinose, pa su i u 2025. godini ostvarili godišnje prinose koji spadaju među najbolje od početka njihovog rada. U najliberalnijoj kategoriji A, fondovi su 2025. godine ostvarili prosječan prinos od 15,99 posto, u kategoriji B godišnji prinos je iznosio 8,83 posto, dok je za kategoriju C prinos u 2025. godini iznosio 2,08 posto.

Svi obvezni mirovinski fondovi imali su krajem prošle godine više od 2,4 milijuna članova, što je 66 tisuća članova više nego krajem 2024. godine.

Najviše je građana u najbrojnijoj B kategoriji – više od 1,8 milijuna članova, odnosno njih 75 posto. Kategorija A brojala je 522 tisuće, odnosno 22 posto, dok je u kategoriji C bilo 82 tisuće članova, odnosno 3 posto. Naime, i dalje velika većina novih članova sama ne izabire kategoriju fonda, već ih Regos raspoređuje u B kategoriju automatizmom.

Najviše su obvezni mirovinski fondovi ulagali u obveznice: ulaganja svih obveznih mirovinskih fondova u obveznice na kraju 2025. godine iznosila su 14,9 milijardi eura, što je činilo 56,2 posto ukupne imovine.

Obvezni mirovinski fondovi lani su više novca svojih članova uložili u dionice. Ulaganja u dionice na kraju prosinca dosegnula su 6,5 milijardi eura i činila su 24,4 posto imovine OMF-ova, dok su godinu dana udio ulaganja u dionice iznosio 23,1 posto imovine. Podjednako se ulagalo u domaće i strane dionice – domaće su činile 14 posto, a strane 10,4 posto imovine OMF-ova.

Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,8 milijardi eura, odnosno 10,7 posto imovine. Povećao se udio ulaganja u alternativne investicijske fondove, domaće i strane: povećao se s 511 milijuna eura u prosincu 2024. godine na 612 milijuna eura krajem 2025. godine.

Novac i depoziti činili su na kraju 2025. godine 6,4 posto imovine, odnosno 1,7 milijardi eura, dok su godinu ranije činili 4,1 posto imovine, odnosno 955 milijuna eura.

Na godišnjoj razini vidljivo je i povećanje ulaganja OMF-ova u domaće dionice, obveznice i ostale financijske instrumente: krajem 2024. godine ta su ulaganja iznosila 14,7 milijardi eura, na kraju 2025. godine dosegnula su 15,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 6,8 posto.

Sve više građana štedi u trećem stupu, odnosno uplaćuje, ili im to čini poslodavac, u sustav dobrovoljne mirovinske štednje.

Krajem 2025. godine, ukupno osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, imali su nešto više od 495 tisuća članova, što predstavlja porast od približno 6,1 posto na godišnjoj razini. Ukupna neto imovina dobrovoljnih fondova krajem 2025. godine iznosila je 1,66 milijardi eura, dok je na godišnjoj razini povećanje neto imovine DMF-ova iznosilo skoro 14,5 posto.

Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova na godišnjoj razini kretali su se od 1,6 posto do 16 posto. Kod strukture ulaganja ODMF-ova najveći dio portfelja čine obveznice – 52,2 posto imovine, a zatim dionice – 28,2 posto, te investicijski fondovi – 9,7 posto.

Prema podacima REGOS-a, tijekom protekle godine u Mirovinska osiguravajuća društava (MOD) iz obveznih mirovinskih fondova preneseno je oko 196,5 milijuna eura, izvijestili su iz Udruge mirovinskih fondova, a ta brojka nam zapravo govori o imovini članova koji su otišli u mirovinu tijekom 2025. godine.

Prema podacima mirovinskih osiguravajućih društava, na dan 31. prosinca 2025. godine, prosječan udio korisnika koji su u oba MOD-a odabrali mirovinu bez usklađivanja iznosio je oko 40 posto.

Izraženiji rast uplata očekuje nakon 2027. godine, kada u mirovinu počinje odlaziti prva brojnija generacija obveznika drugog stupa – više od 30.000 osoba godišnje, očekuju u Udruzi mirovinskih fondova.