Ministarstvo gospodarstva RH objavilo je poziv namijenjen mikro, malim ili srednjim poduzetnicima, kojim će se s 14,6 milijuna eura bespovratnih sredstava financirati aktivnosti namijenjene inovacijama koje rezultiraju novim proizvodima, uslugama ili procesima.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Inovacije novoosnovanih MSP-ova” objavljen je u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., a provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu privremenog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 5. ožujka 2025. godine u 11 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do 9. travnja 2025. godine.
Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru poziva je 14,6 milijuna eura, objavilo je Ministarstvo na svojoj internetskoj stranici.
Cilj poziva je potaknuti rast novoosnovanih poduzeća koja razvijaju inovativne proizvode u sklopu identificiranih tematskih prioritetnih područja S3, bazirane na znanju ili visokim tehnologijama, navodi Hina, kao i potaknuti budući razvoj i komercijalizaciju proizvoda i povećanje spremnosti poduzeća za investicije.
Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru poziva su aktivnosti namijenjene inovacijama koje rezultiraju novim proizvodima, uslugama ili procesima koji su novost u ponudi poduzeća i/ili novost na tržištu. Najniži iznos bespovratnih sredstava 30 tisuća, a najviši 140 tisuća eura.
Maksimalni intenzitet potpore je 85 posto prihvatljivih troškova, prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, a projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija, napominje se.
Kada je riječ o razvoju inovativnog proizvoda, navode iz Ministarstva, prihvatljive aktivnosti mogu obuhvaćati daljnji razvoj tehnološke spremnosti proizvoda, uključujući testiranje, demonstraciju i ugradnju testnih rezultata u završni proizvod te optimizaciju, zatim prijenos tržišno primjenjivih tehnoloških rješenja, znanja i iskustava (transfer znanja i tehnologije) uključujući povezane savjetodavne usluge i osposobljavanje djelatnika, reviziju studije izvedivosti, dizajn proizvoda s ciljem prilagodbe proizvoda zahtjevima tržišta, zaštitu i upravljanje predmetnim intelektualnim vlasništvom, uključujući prijave za priznanje prava i provođenje postupka za priznanje prava intelektualnog vlasništva i izradu strateškog plana zaštite i upravljanja intelektualnim vlasništvom, kao i pripremu proizvodnje i ulaganje u probnu proizvodnju.
Po pitanju pripreme lansiranja proizvoda, pak, prihvatljive aktivnosti uključuju izradu marketinškog plana i reviziju poslovnog i marketinškog plana, istraživanje i testiranje tržišta za inovaciju, verifikaciju analize tržišta i/ili tržišne potrebe, prilagodbu korisničkim potrebama, što može uključivati i certifikaciju, standardizaciju ili skaliranje sustava povezanima sa svrhom projekta.
Nadalje, tu su i operativne marketinške aktivnosti izravno vezane uz komercijalizaciju rezultata istraživanja i lansiranje proizvoda na tržište, što može uključivati izradu internetskih stranica i oglašavanje, kao i pripreme za sljedeći ciklus investiranja i privlačenje dodatnih sredstava financiranja, što može uključivati i sudjelovanje na relevantnim sajmovima i B2B sastancima povezanima sa svrhom projekta, stoji u objavi.
Ovo je u dva dana drugi poziv Ministarstva gospodarstva namijenjen poduzetnicima. Prethodio mu je poziv “Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja”, kojim će se mikro, malim i srednjim poduzećima dodijeliti 20 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Za inovacije u Hrvatskoj tek 1,39 posto BDP-a
U Republici Hrvatskoj u 2023. na istraživačko-razvojnu djelatnost utrošena je 1,1 milijarda eura, što je za 12,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Udio izdataka za istraživanje i razvoj u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2023. iznosio je 1,39 posto.
Od ukupnih sredstava za ovu djelatnost, prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim potkraj listopada, najviše je utrošeno u poslovnom sektoru, 54,7 posto. Slijedi visoko obrazovanje s 28 posto, dok je najmanje sredstava utrošeno u državnome i privatnome neprofitnom sektoru, 17,3 posto.
Udio državnih proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj u BDP-u u 2023., prema posljednjim podacima, iznosio je 0,68 posto. U 2023. u Republici Hrvatskoj utrošena su 533 milijuna eura sredstava državnog proračuna za aktivnost istraživanja i razvoja.
Najveći udio sredstava državnog proračuna za IR u 2023. izdvojen je za sektor visokog obrazovanja i to od 74,37 posto. Slijedi državni sektor s 24,56 posto, a najmanje je sredstava bilo namijenjeno inozemstvu (0,37 posto) i privatnome neprofitnom sektoru (0,25 posto), navodi DZS.
Detaljnija analiza po sektorima pokazuje da poduzeća većinom financiraju istraživanje i razvoj vlastitim sredstvima i to čak njih 79,3 posto, dok državni i privatni neprofitni sektor te visoko obrazovanje većinom financiraju državna i lokalna uprava.
Pročitajte još:
Ukupno zaposlenih na djelatnosti istraživanja i razvoja u Hrvatskoj u 2023. bilo je 28.059, što je za 0,6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja zaposlenih, 13.289 ili 47,4 posto su bile žene.
Među stotinu najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj, koje se bave ovom djelatnošću, zaposleno je 2.572 osobe, a njihova ostvarena ukupna dobit, prema podacima bonitetne tvrtke CompanyWall, iznosila je 26.934.802,42 eura. Ukupni prihodi ovih tvrtki u 2023. godini iznosili su 209.536.491,74 eura.
