WEF: Globalni rizici sve složeniji, u Hrvatskoj najizraženiji nedostatak radne snage

Nedostatak radne snage je jedan od najvećih rizika za razvoj hrvatskog gospodarstva u svijetu u kojemu se, barem u ovoj godini, kao jedna od najvećih prijetnja vidi mogućnost oružanih konflikata.

O rizicima za hrvatsko gospodarstvo bilo je riječi na skupu Adria Risk Forum kojeg je organizirao osiguravateljni broker Marsh Hrvatska i na kojem su se predstavili i nalazi globalne analize rizika koje objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEF) iz Ženeve, inače organizator poznatog skupa u Davosu.

“Ove godine bilježimo dramatičan porast percepcije geopolitičkih prijetnji. Oružani sukobi među državama sada su najveći globalni rizik, dok klimatski ekstremi i dalje prijete dugoročnoj stabilnosti”, istaknula je voditeljica za upravljanje rizikom za Europu u MarshMcLennanu Lorraine Stack. Napomenula je da je za Hrvatsku nešto drugačija percepcija rizika od globalnih, pa je na prvom mjestu nedostatak radne snage. Slijede ekstremni vremenski događaji, odnosno poplave ili toplinski valovi, zatim inflacija, recesija ili stagnacija gospodarstva te puknuće financijskog balona, odnosno krah vrijednosti imovine.

Inače, u najnovijoj anketi WEF-a o percepciji globalnih rizika sudjelovalo je više od 900 globalnih stručnjaka za ta pitanja, kao i donositelji političkih odluka te vodeći gospodarstvenici.

Predsjednica uprave Marsh Hrvatska Jasminka Horvat Martinović istaknula je važnost proaktivnog pristupa upravljanju rizicima u sve složenijem globalnom okružju te ustvrdila da je zapravo ohrabrujuće da Europa, u vremenu trgovinskih ratova i gospodarskih previranja, ovisi o samoj sebi.

Na skupu je iz kuta Ministarstva financija ocjenu dao ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu Leon Žulj ustvrdivši kako je Hrvatska, unatoč izazovima poput nedostatka radne snage ili inflacije, postavila dobre makroekonomske temelje te kako je ključno pravodobno prepoznati rizik i prilagoditi ekonomske politike. Za ovu godinu vidi gospodarski rast od 3,2 posto.

Ako se gledaju trenutačne okolnosti, vidljivo je iz istraživanja WEF-a o globalnim rizicima, onda su na vrhu mogući oružani konflikti što je izdvojilo 23 posto ispitanika, a nakon toga ekstremni vremenski uvjeti i geoekonomske konfrontacije. Na četvrtom mjestu su dezinformacije, a na petom polariziranja u društvima.

No, gleda li se na dvogodišnji horizont, tada na prvo mjesto dolaze dezinformacije, a onda ekstremni vremenski uvjeti te mogući oružani sukobi.

Na horizontu od 10 godina, što vjerojatno nije čudno zbog prirode ljudske percepcije da probleme čiji se učinci ne vide izravno ne stavlja u kratkoročni fokus, na vrhu se nalaze zabrinutosti oko klimatskih i okolišnih pitanja. Na prvom mjestu su ekstremni vremenski uvjeti, na drugom gubitak biorazličitosti te na trećem klimatske i ine prirodne promjene uzrokovane djelovanjem čovjeka. Dezinformacije su tek na petom mjestu iza nestajanja prirodnih resursa.

Na panelu o upravljanju rizicima izvršni direktor tvrke Jadran-Galenski laboratorij (JGL) Mislav Vučić ustvrdio je da globalni poremećaji zahtijevaju strateško planiranje koje uključuje lokalne i međunarodne partnere te da je za JGL puno bitnija kontinuirana dostupnost proizvoda od kratkoročnih financijskih ušteda.

Optimizam je iskazala članica uprave hotelijera Valamar Riviere Ivana Budin Arhanić kazavši da radna snaga ostaje jedan od najvećih izazova za turistički sektor, no da sustavna ulaganja počinju davati rezultate.

“Bez obzira na to kako se Trump jutros ustao, Hrvatska ima prednosti kao destinacija dostupna automobilom što nas čini otpornijima na globalne poremećaje”, zaključuje Budin Arhanić.

Financijska direktorica Bina Istre Buga Nanković je poručila da izazovi poput inflacije potiču na smanjenje rizika kroz osiguravanje unaprijed ključnih materijala kakav je čelik.

Na skupu je istaknut energetski sektor kao jedan od onih značajno izloženih nepredvidljivosti i neizvjesnosti.