Wall Street pozdravio najave da će se neke Trumpove carine možda ipak odgoditi, iako je sve i dalje nejasno

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da carine na uvoz automobila “Uskoro stižu,” dok je istovremeno nagovijestio da 2. travnja neće biti uvedene svi nameti kojima prijeti, I da bi uvoz iz pojedinih država mogao biti izuzet od novih mjera. Na Wall Streetu se to pozdravilo kao znak da bi Trump mogao biti fleksibilan po tom pitanju, nakon što su prethodne njegove najave u posljednjih nekoliko tjedana uzdrmala burze.

Trump je u međuvremenu pokrenuo novu bitku u globalnom trgovinskom ratu, odlukom da nametne novu dodatnu carinu od 25 posto za svaku državu koja koja kupuje naftu ili plin od Venezuele, što je dovelo do rasta cijena nafte na svjetskim trištima.

Trump je u Bijeloj kući rekao novinarima da “neće sve carine biti najavljene” 2. travnja, dodavši da bi mogao odobriti izuzeća za “mnogo zemalja” – iako, kao i obično, nije pružio nikakve daljnje detalje. Iz Bijele kuće također ne znaju reći kada će točno stupiti na snagu najavljene carine za automobile, farmaceutske proizvode ili čipove.

Bloomberg i Wall Street Journal ranije su izvijestili da Trumpova vlada ipak sužava svoj pristup, u odnosu na širok zahvat carina kakvog je Trump najavio i tvrdio tjednima da će biti uvedeni 2. travnja, te da bi neke sektorske carine mogle biti odgođene.

Američka burza je u ponedjeljak zabilježila porast, uglavnom zbog optimizma da carine o kojima će se znati sljedeći tjedan možda ipak neće biti toliko opsežne koliko se očekivalo. Indeks S&P 500 narastao je 1,8 posto, i na zatvaranju dosegao najvišu razinu u više od dva tjedna.

U međuvremenu, Trump je rekao da će SAD uvesti carine na automobile, farmaceutske proizvode i aluminij u “vrlo bliskoj budućnosti,” ustvrdivši da bi SAD mogao zatrebati takvu robu “u slučaju ratova” ili nekih drugih problema. Carine za automobile stižu u narednih nekoliko dana, rekao je kasnije Trump, dodavši da će carine za drvnu građu i poluvodiče uslijediti “kasnije.”

Trump je nakon sastanka svojeg kabineta opet ponovio svoje viđenje po kojem Ameriku “pljačkaju sve druge države,” i ustvrdio, protivno mišljenju većine ekonomista, da će se očekivanim carinama prikupiti “prilično astronomski” iznosi za državni proračun, što bi po Trumpovoj matematici trebalo omogućiti da porezi ostanu niski, ili da se dodatno smanje.

Trump, koji također kaže da druge države još uvijek mogu izbjeći njegove namete ako spuste vlastite carine na uvoz iz Amerike ili presele proizvodnju u SAD, u ponedjeljak se pohvalio i ulaganjem 21 milijarde dolara u SAD-u, kojeg je najavila južnokorejska Hyundai Motor Group. Radi se o izgradnji nove čeličane u Louisiani vrijedne 5,8 milijardi dolara.

Trump opisuje uvođenje carina 2. travnja kao “Dan oslobođenja” za američku ekonomiju. Kaže da im je cilj smanjiti globalni trgovinski deficit SAD-a koji trenutno iznosi oko 1.2 bilijuna dolara, na način da se američke carine izjednače sa carinama na američki uvoz u drugim zemljama, kojima bi se i poništio efekt njihovih “necarinskih trgovinskih barijera.”

U veljači je rekao da namjerava uvesti carine na automobile “od oko 25 posto,” i slične stope na poluvodiče i farmaceutske proizvode – ali je kasnije ipak odgodio neke carine za autoindustriju, nakon što su tri najveća američka proizvođača tražila od njega izuzeće od novih nameta.

Trumpova carinska ofenziva, nakon njegovog dolaska u Bijelu kuću u siječnju, obilježena je stalnim prijetnjama, promjenama, predomišljanjima i odgodama, ponekad unutar samo nekoliko sati od donošenja, i čini se da njegov tim za svjetsku trgovinu kreira politiku u hodu. Dosad je uveo nove namete od 20 post na svu robu iz Kine, opet uveo carine od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija, te uveo carine od 25 posto na sav uvoz iz Kanade i Meksika koji “nije u skladu sa sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom”

Kao opravdanje za takve mjere Trump navodi zaštitu kopnenih granica SAD-a, jer tvrdi da Kanada I Meksiko “ne čine dovoljno” na prevenciji ilegalnih migracija i šverca opasnog opioida fentanila koji pristižu u Ameriku. Trump nikad nije objasnio što očekuje da Kanada i Meksiko naprave, a nije ni pojasnio zašto SAD nije u stanju sam štititi vlastitu granicu.

Dva člana Trumpove vlade – ministar financija Scott Bessent i glavni ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett – izjavili su prošlog tjedna da se očekuje da će se recipročni nameti najavljeni za 2. travnja fokusirati na užu skupinu država s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i koje imaju “visoke carinske i necarinske barijere.”

Bessent je tu skupinu opisao kao “prljavih 15,” što se odnosi na 15 posto država, dok je Hassett rekao kanalu Fox Business da će fokus biti na “10-15 zemalja.” Trump svoje dekrete o carinama temelji na ovlastima iz članka 232 iz zakona donesenog 1962. koji američkim predsjednicima dopušta da uvedu trgovinske namete, pod uvjetom da se radi o pitanju “nacionalne sigurnosti.”

“S obzirom da je vlada već signalizirala neku vrstu bojazni oko izuzeća i iznimaka, jasno je da će se barem za neke zemlje početkom travnja vjerojatno uvesti nove carine. Međutim, zemlje poput Velike Britanije i Indije svakako pokušavaju izbjeći carine dolascima u Bijelu kuću,” rekao je za Reuters Ryan Majerus, bivši dužnosnik američkog ministarstva trgovine, dodavši da će Trumpova vlada nastaviti s agresivnim istragama na temelju članka 232.

U zahtjevu za javno očitovanje Ureda američkog trgovinskog predstavnika (USTR) poseban je fokus stavljen na podneske vezane za najveće trgovinske partnere SAD-a i za one s kojima SAD ima najveći deficit robne razmjene.

U toj skupini posebno su navedeni Argentina, Australija, Brazil, Europska unija, Indija, Indonezija, Japan, Južna Koreja, Južnoafrička Republika, Kanada, Kina, Malezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Švicarska, Tajland, Tajvan, Turska, Vijetnam i Velika Britanija, uz dodatak da na ove zemlje otpada 88 posto ukupne američke robne razmjene.

Trump je u ponedjeljak također najavio i da će svaka država koja kupuje naftu ili plin od Venezuele morati plaćati 25 posto carine u trgovini sa SAD-om. Ova tzv. “sekundarna carina” stupit će na snagu 2. travnja, rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama, dodavši da je Venezuela u Ameriku poslala “desetke tisuća” ljudi koji su “vrlo nasilni po prirodi.”

Ipak, američki Chevron, koji posluje u Venezueli po specijalnoj dozvoli američke vlade iz 2022., što mu omogućava da izvozi naftu iz Venezuele u SAD, je dobio izuzeće od novih pravila do 27. svibnja.

Nafta je najvažniji izvozni proizvod Venezuele, koja je i jedna od suosnivača naftnog kartela OPEC-a koji koordiniranim smanjenjem ili povećanjem proizvodnje utječe na cijene nafte na svjetskim tržištima. Najveći kupac nafte iz Venezuele je Kina, koja je u veljači ove godine iz Venezuele uvezla 503.000 barela sirove nafte i goriva dnevno, što predstavlja oko 55 posto venecuelskog izvoza, po podacima koje navodi Reuters.

Drugi značajni kupci nafte iz Venezuele su Indija, Španjolska, Italija i Kuba. Nakon Trumpove objave o “sekundarnoj carini” na venecuelsku naftu, cijene barela na svjetskom tržištu su blago narasle, za 1 posto.