Vujčić: Očekujemo usporavanje inflacije i rast realnih plaća

Hrvatska narodna banka (HNB) bila je domaćin predavanja o temi – kako povećati dohotke u Europi i srednjoj Aziji. Predavanje pod nazivom “Veće visine: Put prema visokom dohotku u Europi i središnjoj Aziji”održao je glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, Ivailo Izvorski. Tom je prigodom trendove u Hrvatskoj za HRT komentirao i guverner HNB-a, Boris Vujčić.

Istaknuo je da očekuje usporavanje inflacije, koja bi se, prema procjenama središnje banke, do kraja godine trebala spustiti ispod tri posto. Rast plaća, kaže guverner, i ove bi godine trebao biti brži od rasta inflacije.

„Ono što se događalo u Hrvatskoj zadnje tri godine je da smo u 2022. imali pad realnih plaća, jer je stopa inflacije bila viša od nominalnog rasta plaća, pa su realne plaće pale. Međutim, onda smo imali 2023. i 2024. godinu kada smo imali nominalni rast plaća od 15 posto i u jednoj i u drugoj godini i realni rast plaća od šest i deset posto, što znači da su realne plaće u istom tom razdoblju rasle brže od stope inflacije. Za ovu godinu očekujemo da ćemo imati opet rast realnih plaća od šest posto“, rekao je guverner HNB-a, Boris Vujčić.

Na predavanju je istaknuto kako je od 1990. godine 27 zemalja postiglo status visokog dohotka, uključujući deset članica koje su pristupile Europskoj uniji. Još 20 zemalja u regiji znatno je napredovalo, no njihov je put prema visokom dohotku usporio, dijelom zbog slabljenja domaćih strukturnih reformi, a dijelom zbog pogoršanja globalnog okružja.

Izvješće Svjetske banke “Veće visine” analizira kako te zemlje mogu izbjeći zamku srednjeg dohotka i napredovati prema statusu visokog dohotka. Za to je ključan prijelaz s modela rasta temeljenog na investicijama na model rasta usmjeren na privlačenje globalnog kapitala, znanja i tehnologije – te naposljetku na poticanje inovativnosti. Strategija temeljena na inovacijama jednako je važna i za zemlje koje su već dosegnule visoki dohodak.

“Od početka 1990-ih, zemlje srednje i istočne Europe, zajedno s onima u regiji Srednje Azije, zabilježile su impresivan napredak. Nakon završetka Hladnog rata, mnoge od njih – uključujući Hrvatsku – dostigle su status zemalja s visokim dohotkom, na valu demokratizacije i tržišnih reformi. Deset država postalo je članicama Europske unije, a članstvo u EU pružilo je ne samo ekonomsku integraciju, već i okvir za nastavak strukturnih reformi i razvoja. I druge zemlje u regiji ostvarile su solidan razvoj, ali mnoge još nisu prešle na sljedeću razinu”, istakao je Vujičić.

Istakako je kako odgovor leži u kombinaciji zaustavljenih strukturnih reformi i izazovnijeg globalnog okruženja a nekada je rast bio potaknut ulaganjima i integracijom u globalnu trgovinu.

“Sudjelovanje u globalnim lancima opskrbe poticalo je brzi rast i stalnu konvergenciju prema višim razinama dohotka. To je dobro funkcioniralo kada se svijet trgovinski otvarao, a one zemlje koje su se pridružile velikim priljevima stranih izravnih ulaganja imale su najviše koristi. No, stvari su se dosta promijenile od globalne financijske krize 2008. Danas se suočavamo s drugačijim svijetom, obilježenim geopolitičkom fragmentacijom, poremećajima u trgovini i visokom neizvjesnošću. Za mala, otvorena gospodarstva poput mnogih u našoj regiji, ovo je posebno teško okruženje. Globalni krajolik koji se stalno mijenja zahtijeva novi pristup rastu – prelazak s pukog privlačenja ulaganja na privlačenje tehnologije i znanja te, što je ključno, razvoj vlastitih inovacija”, istaknuo je guverner Vujčić u svom uvodnom govoru.

Ivailo Izvorski je, pak, napomenuo kako se studija “Veće visine: Put prema visokom dohotku u Europi i središnjoj Aziji” oslanja na strategiju 3i opisanu u “Izvješću o svjetskom razvoju za 2024. – Investicije, infuzije i inovacije” u cilju predlaganja opcije politika za pomoć zemljama srednjeg dohotka u Europi i središnjoj Aziji u nastojanju da postignu status visokog dohotka.

“Oslanjajući se na sveobuhvatnu empirijsku analizu, izvješće nudi praktične preporuke koje će omogućiti kreatorima politika da unaprijede jači gospodarski rast u cijeloj regiji. Takav prijelaz zahtijevat će kontinuiranu i održivu temeljnu reformu kako bi se maksimizirali pokretači gospodarskog rasta, uz istovremeno preusmjeravanje na nove transformativne reforme za promicanje razvoja složenijih gospodarskih struktura i institucija. To uključuje potrebu za discipliniranjem postojećih subjekata, jačanjem uloge privatnog sektora, jačanjem konkurentskog okruženja i nagrađivanjem zasluga”, naglasio je Izvorski.

Naglasak na strategiji vođenoj inovacijama također je kritično važan za one zemlje koje su već postigle status visokog dohotka i suočavaju se s izazovima održavanja svojih postignuća, naglasio je Izvorski, koji je glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju od 2022. godine, priopćio je HNB.