Vujčić nominiran za potpredsjednika ESB-a, dužnost treba preuzeti 1. lipnja

Ministri financija zemalja eurozone nominirali su guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića za budućeg potpredsjednika Europske središnje banke (ESB). Njegov bi mandat trebao započeti 1. lipnja nakon što istekne sadašnjem potpredsjedniku Luisu de Guindosu.

Iako postupak izbora nije dovršen vrlo je vjerojatno da nikakvih zapreka da Vujčić preuzme dužnost u ESB-u neće biti. Naime, potrebno je da svoje mišljenje daju Europski parlament i ESB, no bez prava veta, a konačnu potvrdu nominacije donosi Europsko vijeće, vjerojatno u ožujku.

Promatrači su vidjeli Vujčića kao kandidata sa solidnim šansama s obzirom da zemlje članice eurozone iz istočne Europe nisu nikad dosad imale predstavnika na tako visokoj dužnosti u ESB-u, no ipak je većina smatrala da je prvi favorit Finac Olli Rehn s obzirom na svoje iskustvo u europskoj politici kao europski povjerenik.

Vujčić i Rehn su ušli u završnicu izbora nakon što su prethodno u prvom krugu ispali Estonac Madis Mueller i Litvanac Rimantas Šadžius te onda u drugom snažniji protukandidati Portugalac Mario Centeno i Latvijac Martinš Kazaks.

Kako ocjenjuje Politico, u trenutku kada administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa vrši snažan pritisak na neovisnost tamošnje središnje banke Feda izbor Vujčića pokazuje da Europska unija (EU) želi upravo suprotno, odnosno da ESB ostane neovisan o izravnom političkom utjecaju.

Vujčić je očito zaradio potporu najvećih članica eurozone jer su mu za izbor trebali glasovi 16 ministara koji predstavljaju 65 posto stanovništva eurozone.

Vrlo je moguće da su Njemačka, Francuska i Španjolska strateški promišljali uoči glasovanja u Eurogrupi s obzirom da je izbor nasljednika De Guindosa tek početak promjena u izvršnom odboru ESB-a gdje u idućih dvije godine istječe mandat većini članova, uključivo predsjednici Christine Lagarde zadnjeg dana listopada 2027.

Vujčić će se sada morati suočiti sa saslušanjem u Europskom parlamentu čiji je monetarni i ekonomski odbor preferirao Centena ili Kazaksa. Ono što bi za 61-ogodišnjeg Vujčića bilo dobro je da uvjeri europarlamentarce u kvalitetu izbora kako bi izbjegao da mu u simboličnom glasovanju Europski parlament iskaže nepovjerenje kao što se 2012. dogodilo luksemburškom guverneru Yvesu Merschu.

Vujčić je dugogodišnji središnji bankar. Od 2000. do 2012. bio je zamjenik tadašnjeg guvernera Željka Rohatinskog, a od 2012. je preuzeo čelnu poziciju u HNB-u. Bio je i tijekom pregovora Hrvatske o članstvu u EU-u od 2005. do 2012.  zamjenik glavnog pregovarača.

Logično, odlaskom Vujčića u Frankfurt upražnjava se mjesto guvernera HNB-a za što će uskoro hrvatska Vlada trebati predložiti kandidata.

Ono što možda iznenađuje kod izbora Vujčića je da je Hrvatska zadnja od zemalja koja je ušla u eurozonu ako se ne računa Bugarska koja je član od 1. siječnja ove godine. U tom smislu su možda mogle izgledati većima šanse drugih predstavnika iz istočne Europe. No, s druge strane, možda je ovo i svojevrsna poruka privlačnosti i snage eura budući da je Vujčić bio oduvijek snažan zagovornik ulaska Hrvatske u eurozonu.

U svakom slučaju izbor Vujčića ne mijenja ravnotežu snaga kad je riječ o izboru za najželjeniji položaj prve osobe ESB-a.

Trenutačno se kao glavni kandidati spominju bivši guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot i bivši guverner španjolske središnje banke Pablo Hernandez de Cos.

No, u europskoj politici dvije godine mogu biti vječnost, a i sama Lagarde se kao ozbiljan kandidat u utrci za čelno mjesto u ESB-u pojavila dosta kasno tijekom čitavog procesa.