Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio na konferenciji Zagreb financijski forum da je još prerano reći da je inflacija u eurozoni pobijeđena, a prvenstveno zbog povišene razine cijena usluga.
Ipak, rekao je da je činjenica da je inflacija usporavala brže od očekivanja, zbog čega je i u listopadu došlo do daljnjeg snižavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB). No treba biti oprezan, pogotovo s obzirom na nestabilnost cijena energenata uslijed geopolitičkih napetosti, kazao je Vujčić. Potrebno je više se koncentrirati na temeljnu inflaciju, koja je još uvijek povišena, prvenstveno zbog cijena usluga, koje su već dulje vrijeme na povišenim razinama.
Kada je riječ o inflaciji u Hrvatskoj, Vujčić je skrenuo pažnju na to da je povišena ona stopa mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), gdje je prisutan utjecaj inozemne potražnje, dakle kroz potrošnju stranih turista, a očituje se upravo u značajnijem rastu cijena restorana i hotela. No, stopa inflacije relevantnija za hrvatske građane, mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, proteklih mjeseci se već kretala ispod dva posto na godišnjoj razini.
Ponovno se osvrnuo na utjecaj uvođenja eura na inflaciju, ponovivši da je taj efekt bio relativno blag, od 0,2 do 0,4 postotna boda, što je i u skladu s iskustvima drugih zemalja. Službena statistika inflaciju mjeri uspoređujući je s istim mjesecom prošle godine, to kretanje je referentno i za središnju banku, dok s druge strane, napomenuo je Vujčić, percepcija građana o rastu cijena uvijek zapravo podrazumijeva kumulativnu inflaciju, dakle u nekom razdoblju, pri čemu im je referentna niska cijena određenog artikla koje se sjećaju.
Podsjetio je da su u Hrvatskoj najviše stope inflacije bile prije uvođenja eura, dok je od njegovog uvođenja ona gotovo svaki mjesec na godišnjoj razini usporavala. Tu je i podatak da je, od početka članstva u eurozoni, a kada se promatraju zemlje srednje i istočne Europe, od Hrvatske jedino Slovenija imala nižu kumulativnu stopu inflacije, prenosi Hina.
Rekao je da je činjenica da banke u eurozoni trenutačno ostvaruju visoke profite na temelju činjenice da im, odlukom ESB-a, središnje banke plaćaju kamate na deponiranje viškova likvidnosti. No, kako će kamatne stope padati, tako će polako padati i taj dio profita banaka baziran na bezrizičnom deponiranju sredstava kod središnjih banaka. Kao član Upravnog vijeća ESB-a Vujčić se zalagao i da se privremeno podigne stopa obvezne pričuve za banke, kako bi se posljedično smanjio iznos sredstava na kojima se bankama plaćaju kamate, no ta ideja nije dobila potrebnu većinu.
Smatra da su u eurozoni svi svjesni da je hrvatski bankarski sustav jedan od najboljih, najzdravijih i najefikasnijih, pri čemu je visoko kapitaliziran, siguran i likvidan. S druge strane, europski bankovni sustav ima previše banaka i tu se treba dogoditi konsolidacija.
Pročitajte još:
Vujčić je između ostalog govorio i o agencijama za naplatu potraživanja, čiji rad je nedavno i zakonski reguliran, a kojima HNB izdaje licence za rad. Kada je riječ o radu tih agencija, građani se žale na razumijevanje duga, dakle što i koliko točno duguju i koji im je ostatak duga. Prema Vujčićevim riječima, agencije tu nisu bile dovoljno transparentne i od njih će se uskoro tražiti unaprjeđenja u tom području. Također, puno pritužbi dolazi i zbog pretjeranog uznemiravanja, što je kategorija koja je i zakonom regulirana, pa agencije unaprijed znaju kada i u kojoj mjeri smiju kontaktirati dužnike.
Vujčić je napomenuo da se svaka takva pritužba provjerava, a u 10 mjeseci primjene novog zakona još nije ustanovljeno da su agencije po tom pitanju kršile zakonske odredbe. Ako se to ustanovi, prijeti im prekršajni postupak.
