Tijekom godišnjeg zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koji je održan od 21. do 25. listpopada u Washingtonu, istaknuto je da globalna ekonomija raste zadovoljavajućom stopom po stopi od nešto većoj od tri posto. No Europa sporije raste u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Kinu. Glavni rizik po svjetsko gospodarstvo su geopolitičke tenzije.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić rekao je za HRT kako je Hrvatska među dvije zemlje Europske Unije s najvišim stopama rasta u zadnjih nekoliko godina s predviđenim rastom i iduće godine iznad tri posto.
„Hrvatska je zemlja koja u ovom trenutku dodaje praktički negdje 40 tisuća radnih mjesta svake godine, ili u prosjeku oko tri tisuće radnih mjesta mjesečno i to je nešto što svi pohvaljuju. Osim toga mi smo uspjeli smanjiti javni dug s vrhunca od 87 posto za vrijeme COVID-a na očekivanih 58 posto ili nešto ispod 58 posto BDP-a ove godine što je isto izvrstan rezultat koje druge zemlje nisu uspjele postići“, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Podsjećamo, MMF je u redovnom jesenjem izvješću, koje je objavljeno uoči zasjedanja prognoziralo rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 3,4 posto, snažnije no što su pokazivale dosadašnje projekcije i višestruko jače od prosjeka eurozone.
U 2025. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi, po najnovijim projekcijama, porasti za 2,9 posto, što je za 0,2 postotna boda više no što su pokazivale proljetne projekcije.
I Svjetska banka u najnovijem izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.
Pročitajte još:
Za 2025. godinu taj rast bi, prema prognozi Svjetske banke, trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto. U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. godinu za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.
Jedan odgovor
Porezno rasterećenje donijelo je dobre benefite u prvom i drugom krugu rasterećenja. Treba jos sniziti poreznu represiju na rad!