Nedavno je izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju, Hena Virkunen, izjavila da je Europska komisija pokrenula formalni postupak protiv aplikacije Snapchat kako bi se istražila njegova usklađenost sa Zakonom o digitalnim uslugama (DSA). Fokus istrage je na zaštiti maloljetnika, posebno u vezi s provjerom starosti korisnika i njihovom sigurnošću.
“Sumnjamo u to koliko je Snapchat učinkovit u identifikaciji tinejdžera. Ako korisnici imaju između 14 i 17 godina, Snapchat ne pruža iskustva prikladna za maloljetnike. Prema DSA, imamo obavezu osigurati vrlo visok stupanj privatnosti, sigurnosti i zaštite. Vidimo da Snapchat zapravo ne provjerava ima li korisnik 13 godina i je li mlađi od 18,” rekla je tada Virkunen.
Dodala je kako Snapchat također nije uveo dovoljno mjera zaštite kako bi spriječio regrutiranje maloljetnika u kriminalne svrhe, a zadane postavke privatnosti i sigurnosti nisu prilagođene djeci. Push obavijesti nisu onemogućene, a sustav za prijavu ilegalnog sadržaja nije lako dostupan.
„Također sumnjamo da Snapchat ne smanjuje sustavni rizik prodaje zabranjenih proizvoda poput droga ili proizvoda s ograničenjem starosti“, naglasila je Virkunen.
Kako funkcionira provjera starosti?
U svjetlu ovih događaja, konzultirali smo stručnjake iz Veriffa, jedne od napoznatijih firmi specijalizirane za provjeru identiteta i starosti online. Florian Bonnet, VP Product Solutions & Growth u Veriffu, pojasnio je aktualnu tehnologiju kada je riječ o pouzdanosti današnje tehnologije za provjeru starosti.
Provjera starosti, tvrdi Bonnet, danas se ne provodi putem samo jedne tehnologije, već putem čitavog spektra pristupa s različitim profilima pouzdanosti.
“Samodeklaraciju (‘označite da imate više od 16 godina’) je trivijalno lako zaobići i više nije dovoljna regulatorima. Najpouzdanija metoda je provjera na temelju dokumenata u kombinaciji s tzv.‘liveness’ detekcijom, gdje se datum rođenja iz ID-a uspoređuje s biometrijskim prepoznavanjem lica. AI procjena starosti iz selfija može biti prvi filter za odrasle, a dokumentacija se traži samo u graničnim slučajevima. Ni jedna metoda nije savršena, ali prava kombinacija je daleko pouzdanija od onoga što većina platformi danas koristi – što je gotovo ništa,“ kaže Bonnet.
Kada je riječ o tome koliko je lako maloljetnicima zaobići sustave provjere, Bonnet objašnjava kako to ovisi o samom sustavu.
“Samodeklaraciju dijete može prevariti u nekoliko sekundi. Sofisticiraniji sustavi su teži, ali isto tako nisu imuni. Korištenje VPN-a, roditeljskih dokumenata ili generativnog AI-a može biti problem. Liveness detekcija postaje ključna kako bi se osiguralo da osoba pred kamerom stvarno postoji,“ izjavio je.
Nadodao je i kako je izazov balansirati preciznost i jednostavnost.
“Platforme s milijardama korisnika ne mogu tražiti ID od svakog korisnika. Inteligentni, slojeviti pristupi poput nevidljivih provjera za očite odrasle, brze biometrijske procjene za većinu i dokumentacije samo za granične slučajeve – funkcioniraju. Trenutna ograničenja nisu tehnološka nego strukturna: nema globalnog standarda, privatnost varira prema zakonodavstvu država, dok se mlađi tinejdžeri ipak mnogo teže provjeravaju jer nemaju digitalni trag ili ID,“ izjavio je.
Bonnet je dodao i kako se očekuje da tržište provjere starosti do 2029. premaši vrijednost (trošak) od oko 10 milijardi dolara.
“Pitanje više nije je li provjera starosti izvediva, nego koliko brzo platforme prelaze sa samodeklaracije na tehnologiju koja stvarno funkcionira,“ zaključio je Bonnet.
Pročitajte još:
Iako Snapchat i druge platforme ulažu u sigurnost i provjeru starosti, dosadašnje metode često nisu dovoljne. Stručnjaci poput Veriffa ističu da prava kombinacija tehnologija – liveness, dokumenti, AI procjena – znatno smanjuje rizik od zloupotrebe, ali zahtijeva inteligentan i slojevit pristup.
Europska komisija sada šalje jasnu poruku: platforme moraju zaštititi maloljetnike, inače slijede pravne posljedice. U digitalnom svijetu, pouzdana provjera starosti više nije opcija nego obaveza.
