Vlada RH, na redovnoj sjednici, usvojila je na prijedlog ministarstva gospodarstva, Prijedlog programa Mali zajmovi za industrijsku tranziciju namijenjen malom gospodarstvu.
Cilj programa je, kako je pojasnio resorni ministar Ante Šušnjar, kreditiranje mikro, malih i srednjih poslovnih subjekata kroz povoljnije uvjete financiranja i mogućnost otpisa dijela zajma, kako bi se potaknula ulaganja u prioritetne niše regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Strategije pametne specijalizacije do 2029. godine ali i razvoj poslovnih aktivnosti regionalnog gospodarstva Jadranske, Panonske ili Sjeverne Hrvatske.
„Program se financira iz sredstava EU fondova a osigurano je 30 milijuna eura koje će odobravati Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u iznosu od najmanje 25.000 do 100.000 eura, uz period trajanja kredita od godinu do 15 godina. Investirati se može u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući obrtna sredstva do 30 posto ukupnog iznosa zajma s fiksnom kamatnom stopom od 0,5 posto do 1,5 posto“, rekao je ministar Šušnjar.
Za ova sredstva moguć je i poček od godine dana i otpis 50 posto glavnice iznosa iskorištenog zajma. Usvojen je i Prijedlog programa Zajmovi za socijalne usluge u zajednici, namijenjen za udomiteljima za djecu i odrasle kako bi se potaklo udomiteljstvo.
„Sredstva za ovu namijenjenu osigurana su također iz EU fonda ukupne vrijednosti 11 milijuna eura. Sredstva će izravno odobravati HAMAG-BICRO u iznosu od najmanje 5.000 do 50.000, fiksne kamatne stope 0,1 posto uz mogućnost otplate glavnice do 50 posto iznosa iskorištenog zajma“, pojasnio je ministar gospodarstva.
Vlada RH je usvojila i u Sabor uputila i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, koji, prema riječima ministra financija Marka Primoraca, donosi dvije izmjene, od kojih se prvom usklađuje zakonodavstvo Hrvatske s direktivama EU, radi dostave informacija, koje se odnose na kriptoimovinu.
„Izmjenama se usklađuje i zakonodavni okvir radi propisivanja obveze krajnjim matičnim društvima ili subjektima imenovanim za podnošenje prijave s informacijama o dopunskom porezu prema ministarstvu financija“, rekao je ministar Primorac.
Donesen je i Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi – Radovi na izgradnji i opremanju – energana Velika Poljana i prethodne suglasnosti za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2026. godini.
Njome se, prema riječima ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marije Vučković, daje suglasnost na izgradnju elektrane Velika Poljana, ukupne vrijednosti 3,2 milijuna eura bez PDV-a.
Dana je i suglasnost na Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi – Radovi na rekonstrukciji i opremanju – hotel Plitvice i prethodne suglasnosti za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2026. godini.
Ovom odlukom, istakla je ministrica Vučković, NP Plitvice pokreće radove na rekonstrukciji i opremanju hotela Plitvice, ukupne vrijednosti 21,7 milijuna eura bez PDV-a, koji obuhvaćaju radove na kompletnom vanjskom i unutarnjem uređenju hotela. Za izvođača je izabran GP Radnik.
Odobrena su i dva zaduženja općini Poličnik, oba u iznosu od 500 tisuća eura, za izgradnju dvorane te za izgradnju komunalne infrastrukture u poslovnoj zoni.
Suglasnost za zaduženje dobila je i općina Đurmanec u iznosu od 1,9 milijuna eura za izgradnju vrtića.
Plenković: BDP viši od prosjeka EU
Na početku sjednice Vlade RH, premijer Andrej Plenković se osvrnuo na BDP i rast od 3,4 posto u odnosu u na isti period prošle godine.
“To je 18. kvartal za redom rasta hrvatskog gospodarstva. Javnost treba osvijestiti da je hrvatski BDP dvostruko viši od prosjeka EU-a i da je među tri najveća rasta gospodarstva u Europskoj uniji”, poručio je dodajući kako je cilj da gospodarski rast osjete svi građani i svako kućanstvo, da budu veće plaće i mirovine.
Kada je riječ o mirovinama, premijer je istakao i kako se aktualna vrijednost mirovina povećava se za 6,48 posto.
Pročitajte još:
„To je indeksacija koja je sad na 14,5 eura i treća najveća stopa usklađivanja od 1999. godine. Veće mirovine će biti isplaćene u rujnu za kolovoz, s razlikom za srpanj. Uvest ćemo od kraja godine i godišnji dodatak na mirovinu koji će se isplatiti u prosincu, a do kraja godine će prosječna sveukupna mirovina premašiti 700 eura, sada je 648 eura”, istaknuo je premijer Plenković.
Cilj je, kako je rekao, i da prosječna mirovina do kraja mandata Vlade RH bude 800 eura i na temelju procjena i propisa, taj cilj će biti ostvaren.
