Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, a izmjenama se rasterećuje gospodarstvo tako da se obveza uspostave zatvorenih distribucijskih sustava od sada uređuje kao mogućnost, pojasnio je ministar gospodarstva RH, Ante Šušnjar.
„Mogućnost a ne obveza organiziranja zatvorenih distribucijskih sustava u smislu uređenja tržišta električne energije je propisana i samom direktivom Europske komisije iz 2019. godine koje se, u ovom dijelu, prenose i u izmjene ovog zakona. Uspostava zatvorenog distribucijskog sustava obvezala je, prema važećem zakonu, njihove vlasnike da uspostave organizaciju unutar sustava na način koji bi vlasniku iziskivao dodatne investicijske i operativne troškove te prilagodba nije izvršena do danas“, naveo je ministar Šušnjar.
Ovim izmjenama, prema njegovim riječima, otvara se mogućnost da pravni subjekti odnosno vlasnici zatvorenog distribucijskog sustava urede pitanje opskrbe električnom energijom te održavanja samih unutarnjih instalacija distribucijske električne energije unutar zatvorenog distribucijskog sustava na način na koji oni smatraju učinkovitijim za korištenje sustava.
„U slučaju da se vlasnik ovakvog sustava odluči za potrebu uređenja sustava u skladu s ovim zakonom, dodatno se omogućava pristup opskrbljivača krajnjem kupcu a ne kako je do sada bilo uređeno, preko operatora distribucijskog sustava“, pojasnio je ministar gospodarstva RH, Ante Šušnjar.
Vlada RH je usvojila i Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Sporazum o namirenju duga između Republike Hrvatske i društva Nacionalna veletržnica d.d. u likvidaciji.
Državna tajnica ministarstva financija RH, Tereza Rogić Lugarić pojasnila je da je cilj ovog sporazuma i smanjenje broja pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu s ranijim zaključcima Vlade RH.
„Na skupštini društva Nacionalna veletržnica d.d. donijeta je odluka o njegovom prestanku i pokretanju likvidacije. Ministarstvo financija kao jedini vjerovnik u likvidacijskom postupku prijavilo je ukupnu tražbinu u iznosu od 4.620.003,27 eura. Kao jedinom imovinom društvo u likvidaciji raspolaže dionicama ukupne nominalne vrijednosti 4.333.968 eura. Radi namirenja duga Vlada je usvojila odluku kojom se daje suglasnost na Sporazum o namirenju duga između Republike Hrvatske i društva Nacionalna veletržnica d.d. u likvidaciji, slijedom čega će društvo prenijeti Republici Hrvatskoj dionice ukupne nominalne vrijednosti 4.333.968 eura, dok će razliku od 286.035,26 eura, podmiriti u gotovom novcu“, pojasnila je Rogić Lugarić.
Najavljeno i novo ograničavanje cijena
U uvodnom dijelu sjednice Vlade RH, premijer Andrej Plenković, najavio je i sastanak s predstavnicima proizvođača, distributera, predstavnicima trgovačkih lanaca, te Hrvatskom narodnom bankom (HNB), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), Državnim inspektoratom, Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja i nadležnim članovima Vlade RH, na kojem će se raspraviti što se može učiniti kako bi zajedničkim naporima, ove institucije dodatno spriječile inflatorne pritiske.
„Prošla godina završila je u okviru onoga što je Vlada i planirala, inflacija je bila na oko tri posto, odnosno 2,975 prema informacijama ministarstva financija, a što se tiče ove godine, prema projekcijama ona bi trebala iznositi 2,7 posto. Međutim, želimo da se o tome vodi računa i da se svi ponašaju i cjenovno i društveno odgovorno i na taj način da se dodatno smanje troškovi za naše građane“, rekao je premijer Plenković.
Ranije je najavljeno da će biti proširen popis proizvoda koji će imati ograničene cijene, u odnosu na proizvode koji su obuhvaćeni VII. Paketom mjera, a koji također treba usvojiti na nekoj od narednih sjednica Vlade RH.
U međuvremenu, Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je da je inflacija u prosincu, mjerena indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj je razini porasla za 3,4 posto, dok su u odnosu na studeni 2024. bila veća za 0,1 posto.
Promatrano prema glavnim skupinama, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama restorani i hoteli, za 9,6 posto, razna dobra i usluge za 6,7 posto, zdravlje za 5,5 te Obrazovanje za 5,4 posto.
Rast je zabilježen i u kategorijama hrana i bezalkoholna pića za 5,1 posto, rekreacija i kultura za 4,9, alkoholna pića i duhan za 3,3 te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 2,8 posto.
Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u komunikacijama, i to za četiri posto.
Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama prijevoz, za 0,7 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, 0,5 posto, Hrana i bezalkoholna pića, zdravlje te razna dobra i usluge, po svakoj skupini za 0,4 posto. Poskupljenja u odnosu na studeni ublažio je pad cijena u skupini odjeća i obuća za 4,2 posto.
Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), na godišnjoj je razini od porasta cijena došlo u komponentama usluge za 5,6 posto, hrana, piće i duhan za četiri posto, energija za 1,8 te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 0,7 posto.
Na mjesečnoj, pak, poskupljenje je zabilježeno u komponentama usluge i Energija za 0,6 posto te Hrana, piće i duhan za 0,4 posto, dok su cijene pale u industrijskim neprehrambenim proizvodima bez energije za 0,9 posto.
U prvoj procjeni inflacije u prosincu za eurozonu, koja je objavljena 7. siječnja, procijenjeno je da će godišnja inflacija biti 2,4 posto, što predstavlja porast u odnosu na 2,2 posto koliko je iznosila u studenom. Daleko najveći rast cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, bilježila je u prosincu Hrvatska, za 4,5 posto. U studenom su porasle za četiri posto.
Pročitajte još:
Gledajući glavne komponente inflacije u europodručju, očekuje se da će usluge u prosincu imati najvišu godišnju stopu od četiri posto. Ista je mjesec ranije iznosila 3,9 posto, a slijede hrana, alkohol i duhan koji su ostali na razini od studenog, točnije na 2,7 posto.
Objavljeni su i podaci o inflaciji u Njemačkoj, gdje je u prosincu porasla na neočekivano visokih 2,9 posto, te Francuskoj u kojoj je iznosila 1,8 posto.
