Vlada RH je na sjednici u četvrtak prihvatila Nacrt Memoranduma o razumijevanju u vezi suradnje usmjerene na razvoj tržišta kapitala, koji bi početkom narednog tjedna trebali potpisati ministri financija odnosno visoki dužnosnici Hrvatske, Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije.
Ministar financija RH, Marko Primorac, rekao je na sjednici da je cilj memoranduma, kojega je Hrvatska glavni inicijator, zajednički razvoj nacionalnih tržišta kapitala uključenih država, odnosno dublja suradnja uključenih država te jačanje regulatornih okvira.
Ciljevi su pritom, rekao je Primorac, povećanja likvidnosti i stvaranja vidljivijeg, snažnijeg, učinkovitijeg i konkurentnijeg tržišta kapitala, odnosno iskorištavanja punog potencijala tržišta kapitala kao i cjelokupnog financijskoga sektora.
“Memorandum će potvrditi zajedničku političku volju usmjerenu na jačanje i veću učinkovitosti i konkurentnost tržišta kapitala u državama srednje i jugoistočne Europe”, rekao je ministar Primorac.
Dodao je da je dokument u skladu s nastojanjima i ciljevima koje želi postići EU u svojoj strategiji štednje i ulaganja, u kojoj nastoji usmjeriti štednju građana i privatni kapital prema tržištima kapitala, radi poticanja ulaganja u gospodarstvo, osobito mala i srednja poduzeća.
“Cilj je, isto tako, osigurati lakši pristup financiranju, povećati prekogranična ulaganja i stvoriti dublje, likvidnije i otpornije tržište kapitala unutar EU”, rekao je ministar Primorac.
U uvodnom dijelu sjednice, važnost memoranduma podcrtao premijer Andrej Plenković, navodi Hina. Podsjetio je da je u ožujku ove godine usvojen Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala do 2030. godine.
“Kao država odlučno idemo u smjeru razvoja tržišta kapitala – iza nas je 15 izdanja ulaganja u državne obveznice i u trezorske zapise”, rekao je premijer.
Pročitajte još:
Plenković očekuje da će aktivnosti na ispunjenju ciljeva memoranduma potaknuti gospodarski rast u svim uključenim državama.
Vlada RH je usvojila i Program nacionalnih zajmova za investicije i obrtna sredstva, a Jadroliniji dala prethodnu suglasnost za dugoročno kreditno zaduženje radi financiranja kupnje dvaju brodova.
