Vlada RH: JANAF nije na prodaju

Premijer Andrej Plenković poručio je u uvodu sjednice Vlade RH kako se nada rješenju koje će omogućiti nastavak suradnje Jadranskog naftovoda (JANAF) i Naftne industrije Srbije (NIS) odnosno rafinerije u Pančevu, koja nije dobila novu odgodu sankcija Washingtona uvedenih ruskom energetskom sektoru. Zbog toga je onemogućen transport sirove nafte prema rafineriji u Pančevu, što je do sada bilo moguće.

Podsjetio je i da je Jadranski naftovod jedini naftovodni pravac koji opskrbljuje tu rafineriju i da je Hrvatska imala važnu ulogu u njezinu radu.

„Sankcije NIS-u su zbog strukture vlasništva, i to je zapravo stvarni razlog sankcija“, naglasio je premijer Plenković, podsjetivši da 56 posto njegovog vlasništva čine ruske tvrtke povezane s Gazpromom.

JANAF je, kako je naveo, spreman transportirati dovoljne količine nafte za rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj te istaknuo da će cijena biti predmet komercijalnog dogovora s MOL-om. Naglasio je kako ostaje u hrvatskom vlasništvu i da njegova prodaja nije tema pregovora.

Govoreći o pregovorima JANAF-a i mađarskog MOL-a, predsjednik Vlade RH je rekao da je njima potvrđena spremnost JANAF-a za transport dovoljne količine nafte za potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj – do 15 milijuna tona nafte. Dodao je da će cijena biti metodološki usporediva s drugim naftovodima i da će ovisiti o količini naručene nafte te o trajanju ugovora.

„Hrvatska je prošloga tjedna zatražila od Europske komisije da predstavnici Opće uprave za energetiku budu nazočni eventualnom novom pokušaju testiranja JANAF-ovih kapaciteta. Oni su potpuno spremni i mogu transportirati svu potrebnu naftu, neovisno o količini. Budući da je negdje u medijima spomenuto da je MOL zainteresiran za udio u vlasništvu u Janafu, još jednom ističemo: Jadranski naftovod nije na prodaju. Bit će i ostat će hrvatski. Želimo imati dobru komercijalnu suradnju, dobre cijene i dobru opskrbu naftom, ali što se tiče vlasništva, ta tema nije niti na stolu“, poručio je premijer Plenković.

Uoči sjednice Vlade RH, i ministar gospodarstva, Ante Šušnjar komentirao je uvođenje američkih sankcija NIS-u.

„Neće biti gubitaka (op. a. za JANAF), to je nešto što se neće odraditi. To je, recimo – izmakla dobit. Nemamo priliku odraditi taj posao. Međutim, JANAF kontinuirano radi na diversifikaciji svog poslovanja, tako da ćemo to pokušati nadoknaditi na drugim stranama“, rekao je ministar Šušnjar.

Rekao je i kako je Hrvatska spremna na preuzimanje NIS-a, što bi, prema njegovim riječima, olakšalo poziciju i Hrvatske i Srbije.

„Naša ruka je ispružena, ako je to rješenje, mi smo spremni i za tu opciju kako bismo osigurali kontinuitet poslovanja JANAF-a i zaštitili interese tvrtke koji su već 40 godina usko povezani s NIS-om. Iznijet ću i podatak o tome da se iz rafinerije u Pančevu opskrbljuje 20 posto tržišta derivata u BiH. Ovo je dodatni izazov i za BiH, a do kraja mjeseca očekujemo završetak modernizacije rafinerije u Rijeci, čime bi se povećali kapaciteti pa bismo na taj način mogli pomoći BiH, a djelomično i Srbiji“, rekao je ministar Šušnjar.

Usvojeni i zakoni za bankarski sektor, dodatne mjere za banke iz trećih zemalja

Vlada RH usvojila je i Nacrt prijedloga zakona o kreditnim institucijama, kao ključni zakon za poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj te Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima.

Državna tajnica u ministarstvu financija RH, Tereza Rogić Lugarić, pojasnila je kako se Nacrtom prijedloga zakona o kreditnim institucijama ponajprije u nacionalno zakonodavstvo uvode određene odredbe EU direktiva u pogledu nadzornih ovlasti i sankcija podružnicama iz trećih zemalja i okolišnih socijalnih i upravljačkih rizika (CRD6), koje se moraju početi primjenjivati od siječnja 2026. godine.

„CRD6 donosi znatne promjene u regulatorni okvir za kreditne institucije i financijske grupe unutar EU a cilj je povećati otpornost bankarskog sustava, osigurati pravednije i ujednačenije uvjete tržišta, ojačati nadzor nad postojećim podružnicama iz trećih zemalja te integrirati održivost i ESG čimbenike u bonitetni okvir EU“, pojasnila je Rogić Lugarić.

Kao i u važećem zakonu, uređuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan RH mogu pružati bankovne ili financijske usluge u Hrvatskoj, supervizija poslovanja kreditnih institucija, javne objave i informacije koje se odnose na oporavak kreditnih institucija, zaštita potrošača te izricanje upravnih i drugih sankcija.

„Ključne novosti CRD6 koje se propisuju kroz prijedlog zakona uključuju jedinstvena pravila za podružnice iz trećih zemalja s minimalnim bonitetnim zahtjevima i kategorizacijom rizika, dodatno uređenje financijskih holdinga, obvezu uključivanja ESG procjena rizika u upravljanje rizicima kreditnih institucija te širenje nadzornih ovlasti nadležnih tijela nad onim transakcijama koje mogu utjecati na stabilnost financijskog sustava“, pojasnila je državna tajnica.

Druga dva zakona iz financijskog sektora, kako je pojasnila državna tajnica ministarstva financija, usklađuju se s ESAP-om odnosno Direktivom EU o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke, kojoj je svrha olakšati pristup javno dostupnim informacijama od značaja za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost u cilju olakšavanja postupka donošenja odluka velikom broju ulagatelja, a naročito malim ulagateljima.